Na otok se ne smije donijeti ništa što on ne može prihvatiti

Javne prostore prepoznali smo kao značajne točke i u novom planu prepoznajemo i prihvaćamo postojeću mrežu u naseljima. Želimo prihvatiti ono što su naši stari prepoznali, a to će se vidjeti u planu kada bude gotov, kazala je Kozulić
U sklopu programa obilježavanja Dana Grada Zadra na sveučilištu je održan znanstveni skup “Otoci Ist i Škarda”. Razgovaralo se o brojnim temama od razvoja turizma, demogeografije i toponima do iseljeništva, bratovština i čudnovatih priča te temama bitnima za budućnost otoka poput urbanističkih planova. Više o budućnosti otoka kroz prostorno planiranje, projektu napravljenom uz asistenciju Vladimira Mattionija, kazala je Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije
– Stanovništvo otoka ne treba se povećavati iznad granica dosegnutih maksimuma, jer mislimo da bi sve preko broja koji je otok podnio kao maksimum, dodatno opterećivalo otok. Otočni sustav se mora predstaviti cjelovito bez interesnih područja i na otok se ne može donijeti ništa što on ne može prihvatiti prirodnim procesima, dakle ne smije se ići s mega projektima i sve što se donosi mora se i odnijeti. U otočnom se sustavu treba nježno operirati, kazala je Kozulić.
Prepoznali važnost javnih prostora
Prikazana je karta iz 1740. godine koja je definirala daljnji razvoj otoka te ispričana priča o tome kako su Ist i Škarda istraženi i mapirani te kako je nastao urbanistički plan, a prikazane su i sheme javnih prostora.
– Javne prostore prepoznali smo kao značajne točke i u novom planu prepoznajemo i prihvaćamo postojeću mrežu u naseljima. Želimo prihvatiti ono što su naši stari prepoznali, a to će se vidjeti u planu kada bude gotov, kazala je Kozulić i dodala kako treba štititi mocire te da su vojarne jedini urbanizirani prostor koji će se najvjerojatnije urediti za studente.
U ostatku događanja jedno od zanimljivih predavanja bilo je i ono o čudnovatim pričama otoka Ista i Škarde, a okupljeni su imali priliku saznati više o štrigi Konstanti, spudgulcu i mudukljaku, odnosno priče iz usmene tradicije i vjerovanja otoka Ista, a više o tome ispričao je Patrick Levačić.
Štriga, spudgulac, mudukljak…
– Ovo je zajednički rad mene i Kornelije Kuvač Levačić. Kada smo počeli bili smo skeptični i mislili smo da nećemo skupiti dosta materijala, ali prevarili smo se. Rekonstruirali smo tragove i stvorili cjelinu, a najveći izvor informacija bili su nam Išćani, kazao je Levačić ističući kako su priče o štrigama, morama i vukodlacima dio bogate baštine te da su se njima inspirirali i slavni francuski pisci.
Prvi dio priča bio je o nani Konstanti, za koju se u selu vjerovalo kako je štriga. Naime, vjerovalo se kako je Konstanta, koja je bila stvarna osoba i koja je umrla 1957., godine imala moći učiniti nažao djeci ili da dojilje ostanu bez mlijeka, a prema jednom kazivanju i pretvarala se u muhu. Zanimljive su priče o spudgulci i mudukljaku, neodređenim crnim bićima iz zemlje, koji imaju dosta sličnosti s pričama o vukodlacima.
– Ove priče prepričavaju se sa strahopoštovanjem. Išćansko imaginarno je posljedica egzistencijalnih strahova i neizvjesnosti, vezanoj uz djecu, dolazak stranaca ili ribarstvo i vinogradarstvo, kazao je Levačić.