Foto: Velimir BRKIĆ
Mi smo prije svega turistički grad i u službi kulturnog turizma u Industrijskoj zoni smo ostavili dva hektara za glagoljaški park, buduću biogradsku atrakciju. Idejni nacrt je u izradi i to će biti prvi glagoljaški park u Hrvatskoj. Uvjeren sam u uspjeh projekta, najavljuje Knez
Biogradsko područje postaje jezgra glagoljaštva, među najsnažnijim područjima glagoljaštva. Glagoljica je pismo, kojim se Hrvati služe već preko tisuću godina. Njome su se pisali staroslavenski tekstovi hrvatske redakcije, osobito crkvene bogoslužne knjige, i hrvatski tekstovi najrazličitijih namjena.
– Kao što nam je odredila nacionalni identitet u prošlosti, trebala bi biti i u budućnosti dio identiteta, pa sutra i u europskoj zajednici naroda. I glagoljica je jedan od naših doprinosa u duhovnom i kulturnom pogledu za europsku zajednicu naroda, ističe Ivan Knez, gradonačelnik Biograda.
Prema zaključcima nedavno održanog znanstvenog skupa pod nazivom “Glagoljica u biogradskom kraju” na kojem je predavalo čak 17 predavača, Biograd na Moru jedina je jedinica lokalne samouprave, jedino mjesto u Hrvatskoj uopće koje je na pročelje Gradske uprave pored latiničkih natpisa postavio i tri ploče na glagoljici.
– Ovih dana na ulazima u grad pored latiničkog natpisa Biograda postavit ćemo i table na glagoljici, najavio je Knez.
Glagoljica je danas široko područje istraživanja na području jezika, na području liturgike, stare hrvatske književnosti kojom se bave stručni ljudi. Hrvatska glagoljaška tradicija svakako je najosebujniji segment povijesti hrvatske kulture.
– Mi smo prvenstveno turistički grad i u službi kulturnog turizma u Industrijskoj zoni smo ostavili dva hektara za glagoljaški park, buduću biogradsku atrakciju. Idejni nacrt je u izradi i to će biti prvi glagoljaški park u Hrvatskoj. Uvjeren sam u uspjeh projekta po kojem će Biograd biti prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu, najavljuje Knez.
Glagoljica je najstarije slavensko pismo, a u Biogradu je benediktinski samostan sv. Ivana Evanđelista od 1059. bio glagoljaški. U 13. stoljeću nakon razaranja samostana benediktinci su se iz Biograda sklonili na otok Pašman i na brežuljku Ćokovac uz kapelu sv. Kuzme i Damjana nastavili glagoljašku tradiciju. Tu su i ostaci ženskog benediktinskog samostana sv. Tome.
– Prema stručnom tumačenju Biograd je bio jedno od žarišta glagoljštva kroz stoljeća, branitelj izvornosti i čistoće knjižnoga izraza, tvrde znanstvenici.
– Glagoljaški park ponudit će brojne mogućnosti u afirmaciji kulturnog turizma, ne samo na biogradskom području već znatno šire, zaključio je Ivan Knez.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
mali nogomet
Sv. Ante Zrilić nekretnine vratio se u Prvu ligu
Zadar
OŠ Krune Krstića
NAGRADE ADDIKO BANKE Zadarske učenice najbolje u financijskoj pismenosti
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Počeo izlaziti prvi hrvatski vinski digitalni časopis, Vinske zvijezde
Ostali sportovi
Uspjeh ŠSD Jadran
Odbojkaši OŠ Bartula Kašića viceprvaci Hrvatske
Zadar
legendarni veslač
Održana komemoracija za Romana Bajla, zadarskog sportskog velikana
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV
Ninov trofejni kantar
Županija
NEPRAVOMOĆNO