Zadrani bježe od konzumerizma, darivat će sitnice s ljubavlju

Što nas to tjera da svake godine u ovo blagdansko vrijeme trčimo u trgovine i trošimo novac koji najčešće nemamo? Iako se uvijek iznova govori o važnosti darivanja skromnijih darova, ali sa značenjem, po mogućnosti da je u njihovu izradu uložen i određeni trud, činjenica je da će većina djece ispod bora i ove godine pronaći skupe igračke, uz porast prodaje parfema, markirane odjeće, mobitela i drugih gadgeta za nešto starije. Kad se tome doda cijena ručka na blagdanskom stolu, cifra se penje na gotovo jedan hrvatski minimalac.
Sindikati su ove godine već izračunali blagdansku košaricu koja je tek za 50-ak kuna veća nego lani, a iznosit će 2.000,29 kuna. Skromnija košarica iznosi 854,71 kuna, a uz najskromnije obilježavanje može se za blagdane proći i uz 525,44 kune. Naravno, darovi nisu uračunati, a Vedran Uranija, pravni zastupnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorava na alarmantnu brojku od 30.000 ljudi sa zadarskog područja koji žive u neimaštini i koji blagdane dočekuju sa zebnjom.
– Nedavno smo radili analizu kojom smo došli do ove frapantne brojke, prema kojoj čak trideset tisuća ljudi na širem zadarskom području ne može spojiti kraj s krajem. To su ljudi koji primaju minimalac ili ne primaju plaće, ostali su bez posla, tvrtke u kojima su radili otišle su u stečaj i slične priče. I to nisu samo NKV radnici, među njima ima inženjera, liječnika, profesora… Tako da će ovogodišnja potrošnja za građane Zadra ipak biti skromna, a tek uski krug ljudi moći će si priuštiti onu pravu blagdansku košaricu, kaže Uranija podsjećajući da je to nažalost slika Zadra već niz godina, od kada je Hrvatsku pogodila ekonomska kriza. Kroz posao pravnog zastupnika u SSSH-u Uranija je u svakodnevnim razgovorima s brojnim članovima sindikata, a dio njih, koji si i mogu priuštiti punu blagdansku košaricu, odlučili su prištedjeti za siječanj kad im je novac potrebniji. No, kaže on, ohrabrujuć je optimizam koji je osjetio u tim razgovorima i činjenica da će svi Božić i Novu godinu obilježiti, makar simbolično, što govori da ljudi ipak imaju nadu.
– Za povećanje potrošačkog optimizma potrebno je prije povećanje društvenog optimizma, a to se, čini mi se polako vraća među ljude. Evidentno je da je potrošnja za blagdane, unatoč svemu ovome, opet velika, ali ljudi ne troše novac kojeg imaju, kupuju na kartice i zadužuju se dodatno. To je jedna naša karakteristika da trošimo i kad nemamo, da smo uvijek optimistični i vjerujemo u bolja vremena, kaže Uranija.
A koliko se Zadrani usude potrošiti za ove blagdane, provjerili smo jučer i pod šatorom na sajmu Naši mali gušti na Trgu pet bunara. Brojni građani odlučili su darove za svoje najdraže kupiti pod etiketom “domaće i unikatno”. Barbara Pletikosić iza pulta Kameni dizajn na kojem se prodaju proizvodi od bračkog kamena, a cijene kreću od 80 do 250 kuna, kaže kako je za sada posjećenost nešto slabija, ali pravu navalu očekuju tek dan-dva prije Božića.
– Devedeset posto prometa kod nas odnosi se na darove za druge. Iako je ove godine slabije nego prije dvije godine kada smo bili zadnji put, nešto posla ipak ima. Ali jako se osjeti da je porasla platežna moć građana, rekla je Pletikosić.
Darove na sajmu Naši mali gušti birala je jučer i ravnateljica Gradske knjižnice Zadar Doroteja Kamber Kontić koja uspješno “ignorira” konzumerizam.
– Za obitelj kupujem simbolično i praktično. Dok su djeca bila mala prije su to uvijek bile lego kocke jer su ih obožavali, a sada su to primjerice čokolade, čarape i naravno knjige, kaže ravnateljica zadarske knjižnice koja će najbližima ove godine ispod bora možda spremiti i nešto poput domaćeg meda, suhih smokava ili sira.
Studentice Iva Dujić, Antonia Vicković i Lena Andrijolić za darove nemaju mnogo, ali ipak će se sjetiti najbližih. Za svakoga se pronađe poneka sitnica, a u nuždi se pribjegne i zajedničkim darovima u kojima sudjeluje više članova obitelji, češće iz drogerija nego sa sajmova.
– Pokloni se kupuju samo obitelji i to skromno, a nešto treba ostati i da se spremimo za Novu godinu i za blagdanske izlaske, kaže Splićanka Antonia.