Prosvjed “usijane” Sutomišćice

Tražimo da se prestane s devastacijom našeg mjesta. Bolje je i ništa ne raditi nego uništavati naseljene i prirodne krajolike. Pitaju nas što smo mi napravili, a mi kažemo da plaćamo općinske dugove mjesnom zemljom (4 milijuna i 665 tisuća kuna), poručuju organizatori

Nedavno je objavljeno priopćenje načelnika Općine Preko Ante Jerolimova nakon potpisivanja peticije protiv izgradnje hotela na nogometnom igralištu smještenom u centru Sutomišćice. Organizatori potpisivanja peticije, Ivica Profaca, Alen Pršut, Hrvoje Blasić, Dragan Šimičin, reagirali su na načelnikovo priopćenje, kazavši da prije svega žele reći da im je žao što općinska vlast nije prepoznala ultimativnu volju građana i odustala od gradnje na nogometnom igralištu u centru mjesta.
Privatni interesi
– Što se tiče vjerodostojnosti općinske vlasti i načelnikove poruke mještanima u kojoj stoji da se neće graditi ništa dok mještani Sutomišćice ne odluče, odnosno kad budu pripremljena sva idejna rješenja (Općina Preko, 12. siječnja 2009. godine, načelnik Ante Jerolimov) odgovaramo riječima istog: “Ugovor je zaključen i naše odnose smo riješili, jer smo mi bili nešto dužni njima, oni nama, pa je sve riješeno kompenzacijom.” Ne samo da su građani izigrani po pitanju odluka i obaviještenosti, već se ovdje otvara i pitanje regularnosti natječaja te kompenzacije posebno, kazali su organizatori.
– Kaže općinska vlast da se čekaju idejna rješenja, dok u natječaju stoji da je ponuditelj dužan izraditi i uz ponudu priložiti idejno rješenje hotela s dinamičkim planom realizacije izgradnje (Narodne novine br.: 120 , 17.10.2008. točka 7.). Uvjeti kao što su rok od osam dana za dostavu ponuda i otvaranje ponuda izvan javnosti (točke 9.(a) i 14.) nisu prihvatljivi u normalnim uvjetima javnog natječaja. Ako uz ovo pridodamo činjenicu forsiranja hotela u mjestu, a ne na nekoj drugoj lokaciji, jasno je da se radi o unaprijed određenim privatnim interesima, istaknuli su organizatori prosvjeda.
Na izjavu kako nikakvi megalomanski projekti ne bi bili primjereni osim izgradnje jednog malog obiteljskog hotela kako je izjavio načelnik Ante Jerolimov 12. siječnja 2009. godine, organizatori odgovaraju izjavom Gerharda Hubera, glavnog direktora tvrtke CUBUS LUX plc (Plava Vala d.o.o.- marina, Tiha Uvala d.o.o.- hotel Sutomišćica, Cubus Lux d.o.o.- the gaming company) sa sjedištem u Londonu. Izjava je objavljena 18. studenog 2008. godine u polugodišnjem financijskom izvještaju za tvrtku Cubus Lux zaključno s danom 30. rujna 2008.
“Zadovoljstvo mi je predstaviti rezultate za šest mjeseci zaključno s 30. rujna 2008. godine. Na dan 30. rujna 2008. godine tvrtka Cubus Lux stekla je Tihu Uvalu d.o.o. za 9 milijuna kuna plativo u dva obroka u gotovini. Prodavač je Heres d.o.o. koji će također biti i izvođač radova. Prva rata bit će plaćena po primitku dozvole za građenje koja se očekuje u prvom kvartalu 2009., a druga rata po završetku radova. Tiha Uvala d.o.o. posjeduje dugogodišnji zakup 4.416 četvornih metara obalnog zemljišta u Sutomišćici, koncesiju na aproksimativno 6.000 četvornih metara uz pridruženu obalnu zemlju, 15 metara morske koncesije uzduž 250 metara morske obale za vezove. Dozvole su odobrene od lokalnih vlasti za gradnju 3 kata, 40 soba, 4 zvjezdice hotela s restoranom, trgovinama, konferecijskim sadržajem i podzemnim parkingom. U dodatku dozvola je odobrena i za gradnju luksuznog apartmanskog bloka od 9 apartmana. Zemljište u koncesiji će biti upotrijebljeno za kafe-bar s vanjskim sjedištima, teniske terene i park.”
– Iz posljednjeg revidiranog financijskog izvješća vidljivo je da tvrtka Cubus Lux ima nisku likvidnost, što znači da je tek 49 posto kratkoročnih obveza sposobna pokriti iz kratkoročne imovine. Nadalje, to znači da sredstva prikupljena iz kratkoročnih izvora upotrebljava za financiranje dugotrajne imovine, što je neodrživa poslovna politika te dugoročno pogubna za kompaniju, navode protivnici izgradnje hotla na igralištu.
Zaštićeno obalno područje 
Što se tiče samih mještana i njihova prosperiteta kroz turizam, oni smatraju kako na otoku ima i previše mjesta za buduće hotele, a time i radna mjesta. U natječaju nema nikakvih klauzula, nikakvih garancija o zapošljavanju mještana ili otočana, a kamoli uvjeta o minimalnim plaćama koje bi bile garancija za normalnu egzistenciju mještana. Investitoru se ne propisuju nikakvi uvjeti iskustva u hotelijerstvu, navode ogorčeni organizatori potpisivanja peticije protiv izgradnje hotela na spomenutoj lokaciji.
– Tražimo da se prestane s devastacijom našeg mjesta. Bolje je i ništa ne raditi nego uništavati naseljene i prirodne krajolike. Pitaju nas što smo mi napravili, a mi kažemo da plaćamo općinske dugove mjesnom zemljom (4 milijuna i 665 tisuća kuna), poručuju organizatori.
Cijeli ovaj slučaj upitan je i po pitanju zakona o pomorskom dobru kao i zakona o prostornom uređenju. Neosporna je činjenica kako je čestica br. 4388 k.o. Sutomišćica nastala nasipavanjem mora, a u katastru označena je kao obala, odnosno pomorsko dobro. Granica pomorskog dobra može se smanjiti samo kada to zahtijeva postojeće stanje na terenu, i to u specijalnim slučajevima (potporni zidovi, zidovi kulturnih, vjerskih, povjesnih i sličnih građevina).
Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskom dobru. Na pomorskom dobru se ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi (Zakon o pomorkom dobru čl. 5.)
– Zbog onog dijela javnosti koji nije upućen, čestica br.4388. u naravi sastoji se od košarkaškog, boćarskg i nogometnog igrališta ukupne površine 7.255 četvornih metara, i to je ono po čemu je Sutomišćica jedinstvena. Iz priložene površine jasno je da ne postoji niti je formirana čestica površine 4.761 četvornih metara, dodali su organizatori.
Zaštićeno obalno područje (ZOP) koje između ostalog obuhvaća sve otoke, ima posebnu zaštitu.
U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska dozvola, odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja(UPU) usklađen s odredbama ovoga Zakona (čl.49.) Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30 posto, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8 – najmanje 40 posto površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu (čl. 52.).
– Ovaj zadnji uvjet jasno i direktno zabranjuje ono protiv čega su mještani digli svoj glas. Za kraj, ovdje se ne radi o nekolicini “usijanih glava”, već o zajedničkom prosvjedu usijane Sutomišćice, zaključili su organizatori.