17 °C
Online izdanje
Ponedjeljak, 24.studenog 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Događaji
RSS feed
Današnji broj
Događaji
Povratak
Priznanjima do blaže kazne i izbjegavanja javne agonije
Piše: Sergej Abramov
Sporazumom o nagodbi izbjegava se cijeli sudski postupak, a okrivljenici ipak snose sve posljedice kaznene osude, od oduzimanja imovinske koristi do zabrane obavljanja zvanja
Foto: FAH
Tužiteljstvo nastoji 60 posto kaznenih predmeta rješavati bez rasprave, odnosno kaznenim nalozima i nagodbama

Nagodbe u slučaju pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda, da preinače presudu Branimiru Glavašu, najbolje pokazuje kako novi Zakon o kaznenom postupku može i treba funkcionirati. Naime, u tom postupku krivnju nije priznao i nije se nagodio samo Drago Tadić, što znači da će se suditi samo njemu, pa će i sam postupak trajati znatno kraće nego što bi trajao da se sudi svim okrivljenima.

Javnost, doduše, na nagodbe još uvijek ne gleda povoljno. Percepcija je da okrivljenici svojim priznanjima nezasluženo "kupuju" povoljnije kazne nego kad bi im se sudilo. Međutim, pritom se zaboravlja na činjenicu da prilikom nagodbe okrivljena osoba priznaje krivnju, te da sud, po tom priznanju, donosi i presudu. Dakle, presudom po sporazumu o nagodbi i priznanjem, izbjegava se cijeli sudski postupak, čiji je ishod, na koncu, ipak neizvjestan.

Bez stimulacija

Okrivljenici doista dobivaju blaže kazne, ali sa svim posljedicama kaznene osude, od oduzimanja imovinske koristi, do zabrana obavljanja zvanja. I pritom izbjegavaju javnu agoniju u sudskim postupcima u kojima se njihovo prljavo rublje dnevno iznosi pred oči cijele javnosti

- Akteri pregovora o nagodbama, dakle tužitelji i odvjetnici, nisu još dovoljno uvježbani, a javnost nije dovoljno upoznata s "tarifom" za priznanja, odnosno kolike su kazne prihvatljive ako okrivljenik prizna određeno kazneno djelo. Nedostatak jasnih kriterija dovodi i do lutanja, pa stoga presude po nagodbama ponekad šalju krivu poruku. No, kakva je prava poruka nagodbi bit će svima jasno tek kad budu strogo kažnjeni okrivljenici koji nisu priznali krivicu prije samog suđenja, rekao nam je Ivan Kern, bivši sudac i državni tužitelj koji je mirovinu u karijeri kaznenopravnog praktičara dočekao kao ugledni zagrebački odvjetnik.

Nagodbe s okrivljenicima nisu novost u kaznenoprocesnom zakonodavstvu. Stari ZKP također je poznavao institut nagodbe tijekom istrage. Međutim, stranke nisu bile stimulirane da se nagode. Prema podacima iz Državnog odvjetništva, lani je presuda po nagodbi tijekom istraga vođenih po starom ZKP-u bilo svega deset. A u uskočkim predmetima vođenim po novom ZKP-u samo u prosincu prošle godine bilo je 10 presuda po nagodbi s okrivljenicima.

- Prema naputku glavnog državnog odvjetnika, s okrivljenikom se može sporazumjeti na kaznu za jednu trećinu manju od očekivane kazne za određeno kazneno djelo. Jedino u slučaju kad okrivljenikova obrana omogućava otkrivanje drugih kaznenih djela ili drugih počinitelja kaznenih djela, nagodba može dovesti do kazne u visini zakonskog minimuma, rekao nam je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel.

Nezavidne pozicije

Jedna od osobina novog ZKP-a, kako se pokazalo u praksi, jest da već nakon prve nagodbe, predmet praktički dolazi u finalnu fazu. Priznanje jednog od okrivljenih dovodi u tešku poziciju ostale, pa su tako i oni stimulirani postići dogovor s tužiteljima. Oni koji se ne nagode u nezavidnoj su poziciji pred sudom jer njihova taktika poricanja krivnje teško može uroditi plodom, jednom kad netko od njihovih sudionika prizna.

Dobar primjer za neuspješnost takve taktike je suđenje u aferi Offside, u kojoj su okrivljeni nogometaši inzistirali na sudskom procesu, jer im USKOK tijekom istrage nije ponudio prihvatljive nagodbe. Iako su odbacivali krivnju, na koncu su i sami priznali. Pred sudom su ipak uspjeli dobiti povoljnije kazne od onih koje im je nudio USKOK. Očekivano, jer su ponude USKOK-a nogometašima u tom predmetu bile nerealne, nudili su im više kazne od onih na koje su se nagodili s organizatorima. Ali iako im je sud odredio blaže kazne, ipak su na koncu osuđeni.

Nagodbama tužitelji zapravo onemogućuju drugim okrivljenicima bilo kakvu uvjerljivu obranu i svi napori okrivljenog i obrane u procesu se svode na pokušaje da se ishodi kazna povoljnija kazna od one koju su im nudili tužitelji. Prigovori iz odvjetničkih krugova su da se tako stvara atmosfera za denunciranje, ali činjenica je da već početak primjene novog ZKP-a u uskočkim predmetima pokazuje rezultat kakvog je zakonodavac i želio - ubrzanje sudskog postupka i suđenje samo u onim predmetima u kojima doista postoje sporne stvari.

- Cilj nam je da se 50 posto svih predmeta općinske nadležnosti, dakle blažih kaznenih djela, rješava kaznenim nalozima, te da se trećina ostalih, težih kaznenih djela, rješava nagodbama. Na taj način bi se bez rasprave riješilo oko 60 posto svih kaznenih predmeta i postigle bi se uštede i ubrzanje postupka. U konačnici to i nije ambiciozna brojka, jer ima zemalja koje vansudski rješavaju više od 80 posto kaznenih predmeta, kazao nam je Novosel.

Na koncu, pravni institut nagodbi kakvog su donijeli novi ZKP i Zakon o državnom odvjetništvu, trebao bi dovesti do toga da će se na sudu rješavati samo predmeti u kojima dokazni materijal tužiteljstva nije toliko čvrst, da okrivljenici ne bi pohitali priznati i pokušati izbjeći suđenje. Predmeti u kojima nema ništa sporno, dakle, rješavat će se nagodbama i kaznenim nalozima, a u slučaju da sumnje u istragama otpadnu, i obustavama progona. A iako to zakon ne propisuje, uputom glavnog državnog odvjetnika tužiteljima je dano do znanja da se ne bi trebali nagoditi u slučajevima teških zločina i predmetima u kojima postoji poseban interes javnosti da sasluša dokaze i sama se uvjeri o krivnji okrivljenika, poput slučajeva političke korupcije na najvećoj razini.

Mravak priznao u predmetu Monting PiM
Bivši HEP-ov čelnik Ivan Mravak nagodio se na godinu i pol dana zatvora u predmetu u kojem je za HDZ tražio dva milijuna eura mita kako bi privatna tvrtka Monting PiM nastavila poslovati s HEP-om. Preuzeo je 600 tisuća kuna mita, koje je, prema njegovom priznanju, bilo namijenjeno Ivi Sanaderu i koje je odnio njegovom suradniku Mladenu Barišiću. Mravkov primjer slijedili su i ostali, pa je ovaj predmet zatvoren i prije početka glavne rasprave.
Polančec uvjetno za reflektore
Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec nagodio se na godinu dana zatvora uvjetno, na rok kušnje od četiri godine, u slučaju reflektori. Polančec je priznao krivnju i izjavom postigao nagodbu pred USKOK-om, koju je sudac Siniša Pleše uvažio. Povjerenje tužiteljstva u Polančeca možda je i rezultat njegovih konzistentnih iskaza pred USKOK-om u predmetima INA-MOL i HEP-TLM, u kojima su istrage pokazale da nema dokaza da je počinio zlouporabe položaja i ovlasti, pa su tužitelji odustali od njegovog progona.
Prevaranti radije u zatvor po nagodbi, nego u proces
Ivica Hudurović, Snježana Saraga, Barbara Saraga i Vladimir Hudić nagodili su se s USKOK-om na zatvorske kazne, nakon što su uhvaćeni dok su pokušavali iznuditi od Josipa Protege i još nekoliko osoba po 40 tisuća kuna. Hudurović se predstavljao kao sudac Vrhovnog suda Ante Potrebica, a njegovi suradnici kao istražitelji OLAF-a, te su tražili novac prijeteći žrtvama da će u protivnom u medijima objaviti neke kompromitirajuće materijale. USKOK ih je suočio s prijepisima njihovih telefonskih razgovora i nisu imali puno izbora. Samo je Vladimir Hudić uspio dobiti uvjetnu kaznu, ostali su se nagodili na zatvorske kazne.
Samo Tadić na optuženičkoj klupi
Splitski poduzetnik Srećko Jurišić nagodio se s USKOK-om na uvjetnu kaznu od dvije godine zatvora, na petogodišnji rok kušnje, u slučaju pokušaja da se promijeni pravomoćna presuda Branimiru Glavašu. Jurišić je shvatio da su dokazi protiv njega prejaki, pa je pristao na strogu uvjetnu kaznu, kao i na to da državi preda 70 tisuća eura namijenjenih sucima Vrhovnog suda, a koje je dobio od saborskog zastupnika Ivana Drmića i Glavaševe prijateljice Sanje Marketić. Zbog njegovog priznanja, drugi optuženi morali su se također nagoditi s tužiteljima, na uvjetne kazne kao i Jurišić. Nije se nagodio tek Drago Tadić, kojem je USKOK nudio da provede dvije i pol godine u zatvoru.
Offside - organizatori priznali, slučaj zatvoren
Organizatori namještanja utakmica u slučaju Offside - Vinko Šaka, Admir Suljić i Dino Lalić - nagodili su se na po godinu dana zatvora s USKOK-om, te su pristali da državi vrate i milijun eura koje su zaradili namještaljkama. Osim njih trojice, nagodilo se još troje nogometaša koji su dobili zatvorske kazne. Preostalih petnaest nogometaša koji su inzistirali na poricanju krivnje, osuđeni su uglavnom na zatvorske ili uvjetne kazne, te također moraju vratiti novac zarađen klađenjem na namještene nogometne rezultate.
Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr