Luka je imala čak 74 svećenika glagoljaša

Lučanin mons. Rozario  Šutrin slavio je nedavno svoj  devedeseti rođendan. S tim  zadarskim kanonikom i umirovljenim ravnateljem i profesorom na Nadbiskupskoj  klasičnoj gimnaziji u Zadru  razgovaramo o svećenicima  Luke kroz njenu dugogodišnju povijest.
Rozario je omiljen među  svojim mještanima. Jedan je  od rijetkih svećenika koji je sa  svojim župljanima, prijateljima i kolegama proslavio zlatni i dijamantni jubilej misništva, a čak je i naša nacionalna televizija pratila tu  svečanost.
U svom dugogodišnjem  plodonosno-duhovnom zvanju don Rozario Šutrin obnašao je mnoge visoke počasti. Kancelar i tajnik Nadbiskupije bio je od 1956. do  1959. godine, vicerektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa od 1. 8. 1963., direktor srednje vjerske škole  za spremanje svećenika u Zadru (klasične gimnazije) do  umirovljenja, rektor crkve Sv.  Krševana, kanonik od 26. 2.  1976. godine te monsinjor od  3. 6. 1983. godine. Zapažen  trag i osobit pečat ostavio je u  insitucionalnom razvoju Nadbiskupske gimnazije kao dugogodišnji ravnatelj i predavač. Bio je bliski suradnik  trima blagopokojnim nadbiskupima, mons. Mati Garkoviću, mons. Marijanu  Oblaku i mons. Ivanu  Prenđi.
U mons. Šutrinu klica  duhovnog zvanja sazrela je u  vrijeme rane mladosti, kad je  ministrirao uz župnika don  Ivana Milanju, tadašnjeg sijača Božje riječi na Dugom  otoku. Svoj odgovor na Božji  poziv i kušnje duhovnog života kalio je kao revan sjemeništarac i bogoslov u  šibenskom sjemeništu i zagrebačkoj bogosloviji.
Kroz svoju dugogodišnju  povijest Luka je imala 74  svećenika glagoljaša, što je za  mjesto zaista dosta, jer je u  svom povijesnom hodu imala  najviše 450 stanovnika. Najstariji zapis o prvom poznatom župniku Lučaninu potječe iz daleke 1460. godine.
– Prvi poznati župnik Luke  je Petar. Nalazimo ga u njegovoj oporuci, pisanoj glagoljicom ‘v Sustipanji Luci  Velom otoci’. Prema navedenom dokumentu Žman i  Rava pripadali su tada u  pastoralni djelokrug župnika  Luke, koja je sigurno glagoljaška župa iz 1460. godine,  a kako navodi mons. Šutrin,  vjerojatno već od  samog početka 15.  stoljeća. Bila je  župom od davnine,  do godine 1851. kada je proglašena  neovisnom kapelanijom. Dakako, naselje Luka spominje se uz povijesni  podatak iz 1365.  godine kao Valis  Sancti Stephani –  Luka sv. Stjepana.
Neki od Lučana  svećenika stekli su  slavu izvan domovine, poput don  Ante Žuvića, jednog od naijstaknutijih hrvatskih  svećenika u SAD-u  u dvadesetom stoljeću. U svojim putopisnim emisijama njegove  graditeljske sakralne objekte  spomenuo je i poznati televizijski novinar Goran Milić.
U knjizi Župa Luka mons.  Rozario Šutrin navodi da se  don Ante Žuvić rodio 6. 1.  1876. godine u Luci, a školovanje završio u Zadru gdje  je i zaređen 19. 5. 1898.  godine. Već 1908. godine preselio je k braći u Sjevernu  Ameriku. U Los Angelesu u  Kaliforniji osnovao je 1910.  godine hrvatsku župu i sagradio crkvu Sv. Ante, prvu i  jedinu crkvu za Hrvate u  Južnoj Kaliforniji. Zatim seli  radi redovničke službe u gradić Steelton (Pennsylvania),  gdje je podigao veliku crkvu  sa dva zvonika u gotskom  stilu. Tamo je i preminuo,  navršivši tek 43. godinu života.
Osim Ante Žuvića, Luka je  dala još poznatih svećenika:  fra Josipa Baninu, don Matiju  Barbića, fra Lovru Fatovića,  don Luku Fatovića, don Nikolu Fatovića, don Eugena  Šutrina…