Naša vizija je od Paškog sira napraviti svjetski brend

Mi se s punim pravom možemo nazvati županijska sirana. Cijeli ciklus proizvodnje obuhvaća Zadarsku županiju. Sir se proizvodi ovdje u Kolanu, mlijeko od kojeg se proizvodi je s Paga, ako je riječ o ovčjem mlijeku, ili iz Bukovice i Ravnih kotara, ako je riječ o kozjem i kravljem. Nama je sasvim prirodno bilo da se okrenemo području u kojem živimo i radimo, kaže vlasnik Sirane Gligora iz Kolana Ivan Gligora

Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen  je nevidljivom rukom  da promiče javni interese više nego što bi ga  promicao kada bi to stvarno  radio, mudrost je koji je  opisao Škot Adam Smith,  otac ekonomije, u svom  epohalnom djelu “Bogatstvo  naroda” još prije 235 godina.  Njegove revolucionarne riječi  danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje  običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih  vizionara, lučonoša našeg  društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz  Kolana s otoka Paga, vlasnik  obiteljske sirane Gligora iz  Kolana i ovogodišnji dobitnik  godišnje nagrade Zadarske  županije.
Županijska sirana
– Mi se s punim pravom  možemo nazvati županijska  sirana. Cijeli ciklus proizvodnje obuhvaća Zadarsku  županiju. Sir se proizvodi  ovdje u Kolanu, mlijeko od  kojeg se on proizvodi je s  Paga, ako je riječ o ovčjem  mlijeku, ili iz Bukovice i  Ravnih kotara, ako je riječ o  kozjem i kravljem. Nama je  sasvim prirodno bilo da se  okrenemo području u kojem  živimo i radimo. To je naša  politika od samog početka,  prije šesnaest godina. Tada je  to bila Sirena mala sirana,  priča Ivan Gligora i nastavlja:
– Bili smo pioniri u otkupu  mlijeka u Ravnim kotarima.  Ljudi su tada držali po jednu-dvije krave. Mlijeko su  koristili u domaćinstvu i  eventualno bi napravili nešto  sira i to je bilo to. Kad smo  se mi tamo pojavili i počeli  kupovati mlijeko, oni nisu  mogli vjerovati. Nisu vjerovali da ćemo mi opstati i  da ćemo organizirati otkup  mlijeka. Tada smo počinjali  smo s malim količinama.  Vozili bismo po par stotina  litara u renoliću četvorci.  Danas otkupljujemo 7.000  litara mlijeka godišnje.
Kako je rasla Sirena mala  sirana, koja je prerasla u  Siranu Gligora, tako su rasli  i mali proizvođači mlijeka u  Zadarskoj županiji. Posao  koji se razvijao tražio je  poštovanje standarde i novi  pristup poslu. Neki koji nisu  pratili ritam su otpali, ali  mnogi su se posvetili tome,  kako kaže Gligora. U potpunosti je točna njegova ocjena da nije bilo proizvodnje  sira koju je pokrenula njegova obitelj, ne bi opstali ni  mali proizvođači mlijeka u  Zadarskoj županiji. Što kroz  otkup mlijeka, što kroz posao u tvrtki, obitelj Gligora  izravno veže uz sebe 250  obitelji s ovog prostora što je  praktično 1.000 ljudi koji su  se vezali na viziju i želju za  uspjehom jednog čovjeka.
Tri stupa Gligorina  uspjeha
Inače Gligora je rođen  1950. godine i nakon završetka osnovne škole u Rijeci je upisao Pedagošku gimnaziju. No školovanje je morao prekinuti jer mu siromašni roditelji nisu mogli  pomagati. Školovanje je mogao nastaviti samo uz stipendiju. Kada je doznao da  Zagrebačka mljekara traži  učenike za kadrove u mljekarstvu i daje stipendije, Gligora se javio, dobio je stipendiju i nastavio školovanje  u Mljekarskoj školi u Kranju.  Nakon završenog školovanja  radio je u Mljekari Zadra,  gdje je, kako kaže, proveo  najbolje godine života. Upornim radom uz podršku supruge Marije, stalna odricanja za obrazovanje djece  Šime i Marije, osnovao je  Sirenu – Malu siranu. Mala  sirana prerasla je Siranu Gligora iz koje danas izlazi sir  koji osvaja medalje na prestižnim natjecanjima. Gligora  je prvi put svoj Paški sir  izložio 2002. godine na sajmu  u Varaždinu i dobio je zlatnu  medalju. Nakon toga je dvije  godine zaredom pobijedio u  grupi mliječnih proizvoda na  Zagrebačkom velesajmu, a  onda je u Italiji, u konkurenciji najboljih sireva iz  cijelog svijeta dobio dvije  zlatne medalje. Možemo slobodno reći Tri stupa njegova  uspjeha i uspjeha cijele obitelji Gligora su tradicija, obitelj i poduzetništvo. Paški sir  po kojem je sirana Gligora  najpoznatija predstavlja tradiciju, obitelj je okosnica svega jer bez nje nema ničega, a  poduzetnički duh je snaga  koja spaja prva dva stupa i  tjera ga naprijed.
– Uz sve to za proizvesti  vrhunski proizvod treba imati  vrhunsku opremu i ljude koji  je trebaju upotrijebiti. Rezultat toga su naša priznanja.  Mi smo jedini s otoka Paga  koji su dobili priznanja za  kvalitetu Paškog sira, kaže  Gligora.
Dokumentacija od 20  kilograma
Danas se u Sirani Gligora  godišnje proizvode 300 tona  sira, od čega je 60 tona  Paškog. Većinu proizvoda  proda se domaćem tržištu.  Obitelji Gligora izvoz nije  imperativ, već samo ako postoji opravdana ekonomska  računica. Proizvodnja se obavlja u novoj, suvremenoj tvornici na čije otvaranje je došla  premijerka Jadranka Kosor  zajedno sa svojim ministrima  kako bi se poklonila poduzetnom Gligori. Novi pogon je na tri etaže s ukupno  1.800 metara četvornih prostora, u što je uloženo tri  milijuna eura. U prizemlju  nove sirane odvija se proizvodnja, u podrumu je prostor  za sazrijevanje sireva, a na  katu se nalaze uredski prostori i atraktivna kušaonica  Gligorinih sireva. Od cjelokupne investicije Gligora je  preko SAPARD-a dobio 40  posto sredstava. Doći do novca EU bio je zahtjevan posao.
– Procedura je bila jako  teška. Pripreme su trajale  dugo, dvije godine. Ušli smo u  zadnji natječaj koji je bio vrlo  rigorozan. Period izvršenje  bio je pola godine. U tom  roku morali smo završiti tvornicu. Zaista nije bilo lako. Mi  smo negdje dvadeset kilograma dokumentacije poslali  u Zagreb. Kad to radiš oni  uzimaju sve pokazatelje firme  i pročešljaju sve kao da su  porezna uprava. Moraš odgovarati određenim financijskim i ekonomskim parametrima da bi dobio sredstva,  ako ne odgovaraš, ne možeš  dobiti, kaže Gligora.
Gligora kaže da je njihov  idući zadatak od Paškog sira  napraviti svjetski brend.
– Paški sir je nepoznat u  svijetu. Naša priznanja su  otvorila put i ljudi su saznali  da postoji neki sir u nekoj  Hrvatskoj na otoku Pagu koji  je dobio neko priznanje. Mi  imamo situaciju da se na  televiziji u Londonu prikazuje naš sir i vrhunski njihov  kuhar spravlja od njega jela.  Mi moramo zaštititi naš Paški  sir na europskoj razini. Osnovali smo udrugu proizvođača Paškog sira i radimo  intenzivno da ga zaštitimo  kao cjelinu.

PROF. DR. SCI. ANTE KOLEGA: S Paškim sirom lako do potrošača

Sirana Gligora uz Paški sir proizvodi i druge vrste sireva kao što su:  Figurica, Žigljen, Kozlar i Kolan, koji također nalaze put do potrošača.
– Uz znamku koja je poznata potrošačima kao što je ovdje slučaj s Paškim  sirom i drugim proizvodima lakše je pronaći put do krajnjih potrošača, kaže  prof. dr. sci. Ante Kolega, stručnjak za agromarketing.

BORO MIOČ, PROFESOR AGRONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU: Jedinstvo izvornog blaga, područja i tehnologije

Paški sir je vrhunski proizvod, a Gligora  se nalazi u samom vrhu njegove proizvodnje, kako kaže prof. dr. sci. Boro Mioč  s Agronomskog fakulteta u Zagrebu:
– Gligorina sirana u Paškom siru objedinjuje autohtonu pašku ovcu, izvornost  područja otoka Paga i izvornu tehnologiju. Zbog toga je Paški sir jedinstven  proizvod vrhunske kvalitete. Sirana Gligora zajedno s drugim siranama omogućuje razvoj ovčarstva na otoku Pagu jer bez njih ovčari ne bi imali  kome prodati svoju sirovinu.

ZDRAVKO BARAĆ, RAVNATELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE: Gligora lani otkupio 15 posto ovčjeg mlijeka

Sirana Gligora na čijem čelu se nalazi Ivan Gligora odavno je prešla  granice Zadarske županije i njeno značenje mjeri se u hrvatskim  okvirima kada je u pitanju razvoj ovčarstva i  proizvodnja ovčjeg mlijeka, ocjenjuje ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije  Zdravko Barać:
– Od sveukupno otkupljenih 2,8 milijuna  kilograma ovčjeg mlijeka u 2010. godini  Sirana Gligora otkupila je petnaest posto. To  je svrstava među tri najveća hrvatska otkupljivača mlijeka. Posebno treba naglasiti  njihov korektan odnos prema proizvođačima mlijeka, pri čemu prije svega  mislim na redovito plaćanje u cijelosti, što  same proizvođače dodatno motivira i omogućuje njihov daljnji razvoj.