Zapravo da znamo odakle nešto dolazi mogli bismo to ponavljati puno lakše. Teško je jer ne dolazi iz nekog očitog mjesta, kreativni proces za glazbenika, pisca, umjetnika, arhitekta…fascinantan je jer se ne može jednostavno ponoviti i objasniti. Teško je i izazovno, ne tako teško kao kopanje jama po lošem vremenu, ali na svoj način je izuzetno teško jer ne možete biti sigurni da ćete nešto moći ponoviti samo zato što ste to napravili jednom
Jedan od najpoznatijih pisaca suvremene povijesne fantastike Guy Gavriel Kay, u sklopu svoje mini turneje po Hrvatskoj posjetio je i Zadar. Kay je gostovao u Algoritmu gdje se družio sa svojim fanovima potpisujući knjige. Nakon Zadra uputio se u Opatiju na gostovanje na Liburniconu, Festivalu znanstvene fantastike i fantastike.
Guy Gavriel Kay jedan je od najpoznatijih pisaca povijesne fantastike, autor više od deset knjiga fantastike i povijesne tematike prevedenih na 22 jezika i prodanih u više milijuna primjeraka. Njegov prvi roman Stablo ljeta, prvi puta objavljen je 1984. godine i odmah je nominiran za SF Book Club nagradu za knjigu godine. Druge dvije knjige iz trilogije Fionavarska tapiserija, Lutajući plam i Najmračnija cesta, objavljeni su već 1986. godine, a Lutajući plam osvojio je književnu nagradu Aurora 1987. godine. U nakladi Algoritma u Hrvatskoj izdano je čak deset Kayevih romana: Posljednja svjetlost sunca, Pjesma za Arbonnu, Gospodar careva, Odjedriti u Sarant, Lavovi Al- Rassana, Tigana, Stablo ljeta, Lutajući plam i Najmračniji put te najnoviji Ysabel i Under Heaven koji uskoro čeka prijevod na hrvatski.
Vraćanje Tolkienovim izvorima
S Kayem smo razgovarali za vrijeme njegova boravka u Zadru.
Krenimo od samih početaka i Silmariliona. Svakom ljubitelju fantastike poznato je da ste s Christopherom Tolkienom radili na dovršavanju Silmariliona. Je li to razlog što ste počeli pisati fantasy?
– Ne baš. Uvijek sam bio jako zainteresiran za mitove i legende, još od rane mladosti. Slučajno se dogodilo da poznajem obitelj Christopherove žene koja je Kanađanka, tako da sam njega upoznao za vrijeme posjeta njezinim roditeljima u Kanadi. Tad sam bio mnogo mlađi, ali dobro smo se slagali. Kad je njegov otac umro on se osjećao odgovornim da završi Silmarilion. Pozvao me u Oxford i tako je počela naša suradnja. Rad na Silmarilionu nije potaknuo moj interes za fantastiku, ali godina koju sam proveo tamo možda me potaknula da postanem pisac. Nisam očekivao da budem uspješan, nisam planirao živjeti od toga, planirao sam biti odvjetnik, završio sam obuku i dobio kvalifikacije i namjeravao sam dati najbolje od sebe da pišem knjige negdje u slobodnim minutama od posla. Stoga se svako jutro probudim izuzetno sretan jer su knjige tako uspješne.
Kažu da je Tolkien otac suvremene fantastike, je li teško pisati nakon njega? Čini se kao da je on izmislio sve što se dalo izmisliti?
– To je dobro pitanje. Prvo, on vjerojatno nije otac fantastike, jer bilo je mnogo pisaca i prije njega, ukjljučujući i C. S. Lewisa, no on je otac fantastike jer je Gospodar prstenova knjiga koja je napravila fantastiku važnom u popularnoj kulturi, u godinama kad sam ja bio u vašoj dobi, kad sam bio student – Gospodar prstenova je bila knjiga koju su svi morali pročitati, a naravno čitatelji su onda željeli još pa su se okrenuli i piscima prije Tolkiena. Za mene, problem u godinama nakon što je Gospodar prstenova postao tako popularan, bio je da većina autora, ne svi, pokušavaju samo kopirati ono što je on napravio, ne vraćaju se natrag na iste mitove i na folklor koji je inspirirao Tolkiena. Ja sam od rane mladosti bio inspiriran istim izvorima i kad sam napisao Fionavarsku tapiseriju, svoju prvu trilogiju, bila je ona u Tolkienovoj tradiciji, ali nastala je na istim izvorima. Nakon što sam završio nju, uvijek postoji veliki pritisak na pisca da mora ponoviti ono što je bilo uspješno. Recept je danas, ako nešto uspije ponovi to, ali ja nisam htio tako raditi i zato je slijedeća knjiga koju sam napisao, Tigana, prva objavljena u Hrvatskoj, bila potpuno drugačija.
Dobar pisac ne piše po formuli
Kad je riječ o Fionavarskoj tapiseriji, jeste li namjeravali da ona bude trilogija ili je nastala sasvim slučajno kao takva?
– Odlučio sam da ću slijediti tradiciju koju je Tolkien postavio, ali ujedno pokazati da još uvijek može biti nešto novo. Kao što vjerojatno znate, Tolkienova knjiga je bila slučajna trilogija, on je napisao samo jednu knjigu, trilogija je postala samo zato jer je imao problema s veličinom, papirom i tiskanjem tako da mu je izdavač rekao da je mora prelomiti negdje i nekako i on je to i učinio. Ali, Gospodar prstenova nikad nije napisan s namjerom da bude trilogija. Kad sam ja pisao Fionavarsku trilogiju, ono o čemu sam najviše razmišljao bio je problem srednje knjige, jer nemaš energiju početka, kao ni energiju zaključka. Ono što sam imao na umu bilo je napisati trilogiju i riješiti problem srednje knjige.
Od Fionavarske tapiserije, svakih nekoliko godina iziđe vam nova knjiga, a svaka drugačija od prethodne. Gdje pronalazite inspiraciju?
– To je najčešće pitanje koje mi postavljaju, ali ne postoji jednostavan odgovor. Ne pišem planski ili po nekoj formuli i nikad ne znam kad završim jednu knjigu o čemu će biti slijedeća. Zapravo budem poprilično nervozan jer nisam siguran hoću li ikad napisati išta drugo, pomislim da sam gotov. No tad puno čitam, sad već imam mnogo prijatelja povjesničara u različitim dijelovima svijeta pa razmjenjujem znanja s njima, putujem sa ženom i djecom i inspiracija dolazi s različitih strana, od kombinacije svega toga. Ali ne mogu napisati knjigu brzo. Ono što ne mogu napraviti, a što mnogi pisci rade, je izdavanje jedne knjige godišnje. Moram razmišljati o knjizi, istraživati i onda je prepravljati, pokušati je napraviti što snažnijom.
Kad pišete knjige u fantasy žanru povijest može pomoći, mitovi, legende, istraživanja, ali sve to treba objediniti mašta. Morate smisliti jednu sasvim novu priču, nikad ispričanu. Od kud sve to dolazi?
– To je pitanje na koje nije lako odgovoriti, zapravo da znamo odakle nešto dolazi mogli bismo to ponavljati puno lakše. Teško je jer ne dolazi iz nekog očitog mjesta, kreativni proces za glazbenika, pisca, umjetnika, arhitekta…fascinantan je jer se ne može jednostavno ponoviti i objasniti. Teško je i izazovno, ne tako teško kao kopanje jama po lošem vremenu, ali na svoj način je izuzetno teško jer ne možete biti sigurni da ćete nešto moći ponoviti samo zato što ste to napravili jednom.
Nema recepta?
– Postoji recept za određenu vrstu knjige, određenu vrstu filma, a to je da se ponovi ono što je bilo uspješno. Postoje određene vrste knjiga koje možete napraviti kao recept, ali ako si ozbiljan u onome što radiš to ne želiš.
Umjesto filma radije serija
Je li bilo kakvih ponuda za film prema vašoj knjizi?
– Uvijek postoje ponude i prijedlozi. Čak i sad dok sam u Hrvatskoj imam nekoliko emailova od svojih agenata. Izazov filma je zapravo vrlo jednostavan, jako su skupi za napraviti. Kako ja uglavnom pišem u povijesnom vremenu postavljanje scene jako je skupo. Upravo danas objavili su da otkazuju snimanje jednog filma s Johnnyjem Deppom jer je premašio budžet, a to je film Johnnyja Deppa. Hollywood i međunarodni filmski producenti konstantno pregovaraju s mojim agentima, zatim rezultate daju svojim financijskim stručnjacima i tu dolazi do poteškoća. Projekti poput televizijskih serija, kao što je George Martin nedavno snimio “Game of thrones”, mogli bi uspjeti i to bi mogao biti bolji način na koji se može napraviti velika knjiga, nego da se sreže na film od dva sata i da se mnogo toga iz nje izbaci.
Koju od knjiga biste voljeli vidjeti na filmu ili u seriji?
– Oh, na to vam ne mogu odgovoriti. Znam da bi Ysabel bila najlakša za snimiti jer se odvija u sadašnjosti i kad producenti nemaju novac Stevena Spielberga iza sebe obično uputim agente da im predlože Ysabel, to je jednostavno posao. Ali osobno ja sam i uzbuđen i prestrašen mogućnošću što bi se mojim knjigama moglo dogoditi u filmovima, a mnogi moji čitatelji kažu isto.
Ysabel je drugačija od ostalih vaših knjiga. Mislite li da ćete napisati i nešto drugačije od Ysabel, možda se čak odmaknuti od žanra fantastike?
– Kad me pitaju za slijedeći projekt odgovor koji uvijek dajem je da nikad ne znam što ću slijedeće raditi. Kad sam pisao Ysabel, jedna od stvari zbog kojih sam bio sretan jest jer sam sam sebi postavio izazov da pišem potpuno drugačiju knjigu od onih koje sam do tad pisao. Kad sam pisao Posljednju svjetlost sunca koja je bila inspirirana vikinzima i anglosaksoncima to je također bilo nešto drugačije jer su knjige prije bile veoma bogate, civilizirane, opasne dok je svijet u toj knjizi bio leden, okrutan i nasilan, ali postavio sam si izazov da pokušam napraviti nešto drugačije od prije. Uvijek se nastojim poboljšati pomičući granice onoga što radim radije nego da se ponavljam.
najnovije
najčitanije
Županija
VRŠKA VILA
Općini Vrsi odobreno 573 tisuće eura za izgradnju novog vrtića
Hrvatska
društvene mreže
Mnogi se rugaju s HDZ-ovom kupovinom lajkova vijetnamskih botova
Feelgood
Nesnosna tišina
Sedam suptilnih znakova da idete prema kraju braka
Zadar
prognoza
Današnji dan nam donosi poboljšanje vremena
Crna Kronika
maštovit kradljivac
U Biogradu ukrao auto, provozao ga, vratio i ukrao drugi
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak