Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

U Asseriji pronađeno preko 20 liburnskih nadgrobnih spomenika

Autor: Irena Jurjević

22.11.2012. 23:00
U Asseriji pronađeno preko 20 liburnskih nadgrobnih spomenika

Foto: Marin GOSPIĆ



Za vrijeme istraživanja urbanog tkiva i fortifikacijskog sustava otkriveni su brojni spomenici koji do sada nisu bili viđeni
Posla na Asseriji ima za još koje stoljeće, kazuje ravnatelj Muzeja antičkog stakla Ivo Fadić nakon što je još jedna istraživačka kampanja na tom lokalitetu veličine osam hektara privedena kraju. Za sljedeću godinu u planu je proširivanje suradnje sa Sveučilištem u Zadru, a već nekoliko godina se promišlja i projekt “Asseria nova” koji se bliži od idejnog projekta prema izvedbenom. Riječ je o projektu koji podrazumijeva izgradnju suvenirnice, kafića, restorana, lapidarija, dormitorija, dvorane za predavanja te moguće klesarske radionice – sve to u neposrednoj blizini lokaliteta.
Otkriveni brojni spomenici
Doprinos za arheologiju i za znanost je izniman, kazuje Fadić:
– Upravo smo za vrijeme istraživanja urbanog tkiva i fortifikacijskog sustava otkrili brojne spomenike koje do sada nismo imali prilike vidjeti, kao i elemente urbane arhitekture. U petnaest godina smo pronašli preko 20 liburnskih nadgrobnih spomenika, brojne žrtvenike, od kojih je nekoliko iznimno značajno, poput žrtvenika s prikazom Romula i Rema te vučice. Od nadgrobnih spomenika iznimno je važan i jedan koji govori o visoko rangiranom gradskom službeniku, najvjerojatnije gradonačelniku Asserije. Spomenik mu je podigla njegova majka, koja je podigla i još jedan, u Perušiću, što pokazuje da su tamo imali gospodarski posjed.
Ovo je inače petnaesta godina istraživanja na Asseriji. Prva godina je bila 1998. godine kada je rađena revizija austrijskih istraživanja na crkvi sv. Duha koja je do temelja srušena u Domovinskom ratu. U međuvremenu se napravio njen faksimil, nastavlja Fadić, dodajući kako je crkva smještena nasred rimskog foruma gdje je Austrija radila istraživanje. Crkva sv. Duha, osim kasnoantičke faze ima i period iz 15. stoljeća, nakon čega se adaptira i u 18. i 19. stoljeću, no očito je da je sama Asseria prestala sa životom u kasnoj antici nakon čega je opstala samo u duhovnom smislu, navodi:
– Imamo svu slojevitost življenja na Asseriji, u bedemima, u fortifikacijskom sustavu… To do sad nismo znali, posebno za kasnoantičke zidove i kontrafore. Tim istraživanjem smo ustvrdili i vrijeme življenja na Asseriji. Najstariji ostaci koje smo zabilježili idu u 4. i 5. st. prije Krista, dok je zadnja faza života u Asseriji pred sam kraj 6. Ili početak 7. stoljeća nakon čega on unutar gradskih bedema zamire, pojašnjava Fadić, dodajući kao se Asseria kontinuirano istražuje svake godine od 1998., početno zaštitnim istraživanjima, pa onda i sustavnim.
 
Vrsni zanatlije
 
– Zapadni dio grada gdje je bio nekad glavni ulaz u Asseriju, pa do Trajanovog slavoluka, završili smo u prvim godinama i velik dio tog istraženog prostora smo uspjeli konzervirati. Zanimljivo je to da smo uspjeli utvrditi nekoliko fortifikacijskih faza gradskog bedema, počevši od prapovijesnog koji datira u 5. ili 4. St. prije Krista, zatim tu je zapadni i sjeverozapadni dio kasnorepublikanskog zida iz iz druge polovice 1. stoljeća, a ustanovili smo u druge faze – kasnoantičku kulu i zid sa sa kontroforima na sjevernom dijelu koji datiraju u kraj 6. st.
Fadić navodi kako je pronađeno i dosta ostataka sitne arheološke građe, uz numizmatiku, brojni ulomci keramike koji potvrđuju razdoblje življenja od helenizma do kasne antike, kao i tragove željezne troske što ukazuje na to da je Asseria imala razvijene brojne zanate – obrt obrade željeza, kao i kamenoklesarske radionice, a vjerojatno i staklarsku radionicu.
– Ove godine smo nastavili s radom na dijelu sjevernog bedema i javnost smo upoznali s novim rezultatima istraživanja tijekom posljednjih nekoliko godina. Naime, Asseria je u ovih petnaest godina dala iznimno velike rezultate, a u ovih posljednjih nekoliko godina naišli smo na jedan veliki potez prapovijesnog bedema koji je iz predrimskog vremena; iz liburnskog željeznog doba. Imali smo sreće da je upravo taj velik potez bedema bio izvan kasnorepublikanskog bedema iz druge polovine 2. Stoljeća, i to u dužini od 30-40 metara. To je izniman nalaz. Bedem je otkriven dobrim dijelom u cijeloj svojoj debljini, pojasnio je Fadić, pritom osim arheoloških nalaza, ističući i značenje časopisa Asseria koji već duži niz godina izlazi te sadržava rezultate istraživanja, ali i različite znanstvene i stručne radove koji se bave nalazima iz Asserije.
Dodajmo i to kako MAS ovu kampanju radi kao i dosad u suradnji sa Zavičajnim muzejem u Benkovcu te s kolegama s Odjela za arheologiju i povijest Sveučilišta u Zadru. U ekipi je ove godine bilo skoro 25 članova, od čega je znatna brojka otišla upravo na studente Zadarskog sveučilišta.
Irena JURJEVIĆ
 
 
 
— Okvir
15
godina je prošlo od početka istraživanja u Asseriji
 
— Slika
 
Marin GOSPIĆ
 
— Slika
Posla na Asseriji ima za još koje stoljeće, kaže ravnatelj Muzeja antičkog stakla Ivo Fadić
 
— Slika
Ivo Fadić, ravnatelj Muzeja antičkog stakla