ZADARSKA ŽUPANIJA: U sedam godina otišlo gotovo osam tisuća stanovnika

Slika korisnika valentinam
TRBUHOM ZA KRUHOM
Kada su se otvorile granice EU, ti ljudi su vidjeli priliku da si u inozemstvu stvore bolji život. Ekonomski razlozi kao razlog iseljavanja su na prvom mjestu, ljudi su jednostavno otišli trbuhom za kruhom. Od 2015. godine iz Gračaca je vidljiv odljev stanovnika i u tom je razdoblju otišlo 500-tinjak ljudi, pojasnila je Nataša Turbić, načelnica
Arif SITNICA
Gračac je zadnjih godina izgubio čak 16,9 posto stanovnika

 U zadnjih 10 godina iz Hrvatske se odselio grad veličine Splita, u inozemstvo je emigriralo više od 200 tisuća građana. Najviše ih je u razvijenije zapadne zemlje odselilo kada je Hrvatska postala punopravna članica EU, čime se otvorilo tržište rada. Veće plaće, bolji standard, daleko bolji uvjeti rada, obrazovanje i neopterećenost poviješću, samo su neki od uvjeta zbog čega hrvatski građani iseljavaju iz domovine i odlaze u inozemstvo. S druge strane Hrvatskoj prijeti drastičan pad broja stanovnika, budući da uz velik broj iseljenika unutar granica Lijepe naše suočavamo se i s padom prirodnog prirasta.

Smanjenje broja stanovnika bilježe sve hrvatske županije. Konkretne brojke iseljenih hrvatskih građana ne mogu se utvrditi, budući da prilikom odlaska iz Hrvatske velika većina njih ne odjavljuju prebivalište u policijskim upravama, a nisu niti dužni registrirati se u imigracijske urede država u koje odlaze.

Nepoznat točan broj iseljenih

Prema podacima hrvatskog Zavoda za statistiku samo se prošle godine iz Hrvatske odselilo 36.436 osoba, a gledano prema dobi najviše njih bilo je između 25 i 29, odnosno 30 i 39 godina. Iako Zadarska županija nije među prvih pet po broju iseljenika, statistički podaci kazuju kako su se 2016. iz naše županije iselile 1283 osobe. Godinu ranije iz Zadarske se županije iselilo 1542 osobe.

Podaci PU zadarske, međutim, ipak se razlikuju od podataka Državnog zavoda za statistiku, no razlog je taj što jako mali postotak iseljenika prilikom odlaska iz Hrvatske odjavljuje svoje prebivalište.

Prema podacima PU zadarske 2016. godine registrirano je 82.724 osoba s prijavljenim prebivalištem, a istovremeno ih je zbog prebivalište odjavilo njih 617. Tijekom ove godine prebivalište je na području PU zadarske imalo 82.458 osoba, dok je od početka godine prebivalište odjavilo njih 473. Prema podacima PU zadarske 2010. godine prebivalište je prijavilo 90. 581 osoba, dok je iste godine samo njih 122 odjavilo prebivalište zbog odlaska u inozemstvo. Godine 2011. godine prijavljene su 90.853 osobe, odjavljeno ih je 124, a godinu kasnije brojka se povećala na 90 930, dok ih se odjavilo 147. Godine 2013. prebivalište je prijavilo 90.237, a odjavile su ga 762 osobe, dok je 2014. prijelomna, jer je 83.559 osoba imao prijavljeno prebivalište na ovom području, a zbog odlaska u inozemstvo odjavilo ga je 1041 osoba. Godine 2015. prebivalište je imalo 83.492, a odjavilo ga je 436 osoba.

Smanjenje stanovništva zahvatilo 419 gradova i općina

U posljednje četiri godine od 556 hrvatskih gradova i općina, njih 419 bilježe smanjenje broja stanovnika.

Grad Zadar, doduše, od početka godine ima veći broj rođene djece u odnosu na prošlu godinu, no ipak i grad Zadar, ali i županija bilježe manji broj stanovnika u zadnjih četiri godine.

Apsolutni rekorder po broju stanovnika koji su otišli u inozemstvo, o čemu smo više puta pisali jest Općina Gračac u kojoj se bilježi pad broja stanovnika za 16,9 posto! Podatke je potvrdila i načelnica Nataša Turbić koja dodaje kako je najviše stanovnika iz općine otišlo 2015. godine kada je više država EU otvorilo svoje granice za hrvatske građane.

Ove poražavajuće brojke posljedica su života u proteklih 20 godina, dakle nakon rata, u ovoj općini.

- Ljudi su doslovce pušteni da se sami snalaze ovdje. Dosta ih je bilo terenskih radnika, dosta je bilo obitelji u kojem je samo jedan zaposlen, a dosta ih je radilo i u građevinskom sektoru koji je uslijed krize otišao u lošem smjeru. Kada su se otvorile granice EU, ti ljudi su vidjeli priliku da si u inozemstvu stvore bolji život. Ekonomski razlozi kao razlog iseljavanja su na prvom mjestu, ljudi su jednostavno otišli trbuhom za kruhom. Od 2015. godine iz Gračaca je vidljiv odljev stanovnika i u tom je razdoblju otišlo 500-tinjak ljudi, pojasnila je Turbić koja dodaje kako se u ovoj godini trend iseljavanja ipak zaustavio.

Dodajmo, kako brojke od 200 tisuća Hrvata koji su u zadnjih 10 godina iselili iz Hrvatske nisu realne, budući da velik broj njih ne odjavljuje prebivalište.

Rezimirajući podatke od 2010. do 2017. godine dolazimo do zaključka kako je s područja PU zadarske prebivalište odjavilo 7857 stanovnika, a razlog je odlazak u inozemstvo!

Najviše iseljavaju iz Zagreba i Zagrebačke županije

Najveći broj iseljenih iz Hrvatske je iz grada Zagreba, Zagrebačke županije, slijede Osječka i Vukovarsko-srijemska te Primorsko-goranska županija, a Zadarska županija je na šestom mjestu po broju iseljenih građana. Najveći broj njih odselio je u Njemačku, više od 150 tisuća, nakon toga slijedi Austrija, sve atraktivnija je i među mladim građanima popularna Irska, a sele se i u Švedsku, Norvešku, Veliku Britaniju, Italiju te izvan EU, u Kanadu i Australiju.

Stjepan Šterc, demograf s PMF iz Zagreba u više je navrata upozoravao kako će brojke o isljenim građanima svake godine rasti te kako je zbog imigracije u Hrvatskoj stanje nacionalne katastrofe. Slavonija, po njegovim riječima, ubrzano se iseljava, a ukoliko se iseljavanje nastavi ovom brzinom Hrvatska će umjesto četiri milijuna i 100 tisuća stanovnika koliko ih je imala 2016. godine, pasti na tri milijuna.

Vladine demografske mjere jednostavno nisu dovoljne i čine se kao kozmetičke mjere te ne mogu doprinijeti porastu nataliteta i zaustavljanju iseljavanja. Rast gospodarstva na prvom mjestu te stavljanja majki u bolji položaj, veće naknade, dječji doplatci, bolje obrazovanje, gradnja škola i vrtića te u konačnici rast standarda, veće plaće i manji porezi krucijalne su mjere koje vladajući trebaju napraviti kako bi se masovno iseljavanje i starenje Hrvatske zaustavilo.

Porast stanovnika u Salima - tragikomedija!

Prema podacima Zavoda za statistiku Općina Sali bilježi porast broja stanovnika od 14 posto, što je načelnik Zoran Morović komentirao kao tragikomediju!

- Riječ je o vikendašima i ljudima koji se ovdje prijavljuju zbog povlaštenih otočnih karata. Međutim, situacija u našoj općini je potpuno drukčija, radi se o demografskoj katastrofi! Od ukupno 12 naselja, u njih pet, Veruniću, Brbinju, Solinama, Zverincu i Dragovama uopće nema djece. Prije su sva naselja na području općine imale škole, Soline čak i dvije, a danas samo škola u Salima radi, pohađa je 52 učenika, dok školu u Božavi pohađa pet učenika. Sredinom prošlog stoljeća na području naše općine, odnosno na Dugom otoku živjelo je oko pet tisuća stanovnika, a sada su realne brojke ispod 1500, iako po broju prijavljenih ih ima oko 1700. Primjerice u Dragovama je pije živjelo 400 ljudi, sada ih živi tek 23, jasan je Morović.

Pojašnjava kako zbog nerealnog broja prijavljenih stanovnika imaju i problema prilikom povlačenja novaca iz EU fondova jer slove kao razvijena općina.

- Nemamo niti nezaposlenih, a nemamo ih jer nemamo mladih ljudi. A infrastruktura je nula, kazao je Morović, čime je još jednom potvrdio kako hrvatski otoci ubrzano odumiru.

Općina Vir također bilježi porast broja stanovnika za 13 posto, dok brojke iz Zavoda za statistiku govore kako se iz općine Škabrnja primjerice, lani nitko nije iselio u inozemstvo.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika mete
Zato broj članova HDZ- a raste. Na kraju će ostati samo oni. Jednog dana, kad se to desi, zanima me tko će biti unutarnji neprijatelj?