Kako se riješiti celebrityja?

Slika korisnika admin
Filip BRALA
Jesu li mediji svemu krivi?

S kioska svakodnevno "vrište" naslovnice o ljubavnom životu Big brother para Marijane i Nemeša, na televiziji gledamo Modnog Mačka u ormarima starleta koje masovno silaze s iste tvorničke trake, a vijest dana postaju štikle na nogama petogodišnje Suri Cruise. Potaknuti time studenti studija Novinarstvo i odnosi s javnostima Odjela za turizam i komunikacijske znanosti u okviru kolegija Medijski i novinarski žanrovi pod mentorstvom prof. dr. sc. Nade Zgrabljić Rotar pokušali su u sklopu okruglog stola "Vrijeme celebrity kulture" pronaći odgovore na neka ključna društvena pitanja današnjice.

Slava je droga

Kao gosti tribine u Gradskoj knjižnici Zadar govorili su etnoantropolog Sandi Blagonić, prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, kazališni redatelj Ivan Leo Lemo, dopredsjednik Udruge Šigureca Slaven Hrnjak te umjetnička voditeljica Zadarskog plesnog ansambla Sanja Petrovski. Prije same rasprave pušten je kratki video uradak Marina Ćurića u kojem je preko video isječaka iz različitih emisija s današnjih komercijalnih televizija prezentirano u kolikoj mjeri je sadržaj programa zaglušen upravo celebrity vijestima.

- Svjedoci smo da je imidž preuzeo dominaciju nad idejom. Celebrity kultura javlja se kao katalizator pojačane narcisoidnosti. Celebrityji su zapravo progonotelji iako hine da su progonjeni. Oni se okupljaju na mjestima gdje su kamere i danas bi trebalo redefinirati pojam paranoje koja je postala ta stalna potreba da se ide za kamerama, otvorio je raspravu Sandi Blagonić donoseći i zanimljiv podatak kako je u posljednjem desetljeću u Americi čak za deset puta povećan broj plastičnih operacija, a za njih 85 posto novac je posuđen.

- Slava je droga, ona podliježe svim karakteristikama padanja u ovisnost od bilo koje droge, zaključio je Ivan Leo Lemo dajući primjer iz osobnog života kada je kao javna osoba i sam više puta pao pod utjecaj slave:

- Shvatio sam da se tu radi o mom lažnom egu. Ne radi se tu o društvu o tome da smo mi bolji, a oni gori, već o pojedincima. Svakome se može dogoditi da potpadne pod utjecaj slave, a ono što mi možemo napraviti jest jednostavno odlučiti isključiti to iz naših života, jednostavno ugasiti TV.

Opstanak trač zajednice

Sanja Petrovski i Slaven Hrnjak govorili su o jednoj drugoj kulturi i o mladima kojima se pružaju neka druga rješenja. Kao dugogodišnja voditeljica Zadarskog plesnog ansambla Petrovski je zaključila kako postoje i oni koji se ne eksponiraju na "jeftin" način, nego svojim radom. Dok je Hrnjak nekoliko riječi rekao o JUMF festivalu koji je prošlo ljeto prvi puta održan u Zadru, a mladima je uspio ponuditi određenu alternativu.

- Koncept festivala nije bio zaraditi, nego dovesti jedan alternativni rock festival u Zadar. S druge strane motivirali smo mlade zadarske bendove da putem natjecanja dobiju priliku i zasviraju sa svojim idolima. Smisao udruge jest da bude generator scene, te da dajemo priliku mladim ljudima koji se žele kreativno izraziti, rekao je Hrnjak.

Kada se govori o celebrity kulturi svakako važnu ulogu u stvaranju takve kulture imaju mediji. Jedna od teza na koju se kroz tribinu pokušavalo odgovoriti jest treba li medije amnestirati od odgovornosti za stvaranje takve kulture. Odgovori na ovo pitanje bili su višeznačni, no zanimljiv je onaj etnoantropologa Blagonića koji je s jedne strane ističući negativne strane medija ipak u jednom njihovom segmentu stao i u njihovu obranu.

- U posljednjih dvadesetak godina naši odnosi su se promijenili i više nema onoga "lice u lice" kontakta, tradicionane zajednice su promijenjene, a celebrity kultura omogućava da opstane trač zajednica. U jednom svom segmentu tračevi mogu biti i nešto pozitivno jer su oni ti koji pomažu da se okupljamo oko zajednice, postavljamo moralna pitanja i preispitujemo norme te zajednice, istaknuo je.

Osvijestiti medijsku pismenost

Blagonić je lopticu u jednom trenutku s medija prebacio i na određene društvene ustanove.

- Ava Karabatić primjer je kako funkcionira zadarsko sveučilište. Počeo sam je "slijediti" potaknut podatkom da na fakultetu ima prosjek ocjena 4,9. Mene uistinu zanima kakav je intelektualni kapacitet osobe koja ima toliki prosjek i što se krije iza toga.

U raspravi o medijima Nada Zgrabljić Rotar izdvojila je javne medije koji se uvelike razlikuju od komercijalnih vođenih samo profitom i brzom zaradom. Kao jedno od mogućih rješenja utjecaja celebrity kulture na mlade, a osobito djecu ponuđena je razvijenija medijska pismenost putem koje bi se roditelji i odgojitelji upoznali sa svojim komunikacijskim pravima i komunikacijskim pravima djece.

- Hiperprodukcija medija, situacija koju imamo i u Zadru, ali i u cijeloj Hrvatskoj prema istraživanjima vodi u sve veće osiromašenje sadržaja, istaknula je prof. Zgrabljić Rotar.

Nakon rasprave koja je trajala gotovo dva sata iz publike je upućeno nekoliko pitanja gostima tribine, a među njima i ono tko je kriv: mediji ili društvo koje ipak nije dobilo svoj jednoznačan odgovor. U svakom slučaju mladi studenti novinarstva zadarskog sveučilišta u svijet medija, nakon ovog stola, ući će svjesniji nekih problema kada i sami budu kreirali medijski prostor i sadržaj.

Okrugli stol organiziran je u suradnji s Gradskom knjižnicom Zadar.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno