Lišanski suveniri prodavat će se u Zadru

Svaki suvenir koji se nalazi na ovoj izložbi je unikat i njih bi trebalo staviti u prodaju kako bi bili dostupni sve većem broju turista koji dolaze na naše područje. Na taj način bi i oni koji ih proizvode ostavrili zaradu, živjeli od svoa rada, što je i svrha ovog projekta, rekao je zadarski župan Stipe Zrilić koji je otvorio izložbu

Tradicionalnim  znanjima i modernim vještinama do razvoja i prosperiteta naziv je izložbe koja je  danas otvorena u Gradskoj  loži u Zadru i na kojoj su  izloženi unikatni suveniri  koje su napravile žene s područja Lišana Ostrovičkih,  Vukšića i Bulića. Izložba je  završna faza istoimenog projekta kojeg je Općina Lišane  Ostrovičke provela u partnerstvu s Gradom Benkovcom, vrijednog 87,8 tisuća  eura od čega je 85 posto  bespovratnih sredstava iz  pretpristupnog natječaja  IPA IV – Lokalna partnerstva za zapošljavanje.
– Mi sami znamo da kad  odemo izvan naše županije  želimo kupiti nešto što će  nas podsjećati na kraj gdje  smo bili. Svaki suvenir koji  se nalazi na ovoj izložbi je  unikat i njih bi trebalo staviti  u prodaju kako bi bili dostupni sve većem broju turista koji dolaze na naše područje. Na taj način bi i oni  koji ih proizvode ostavrili zaradu, živjeli od svoga rada,  što je i svrha ovog projekta,  rekao je zadarski župan Stipe Zrilić koji je otvorio  izložbu.
Županovu ideju u djelo  palnira provesti ravnateljica  Narodnog muzeja Renata  Peroš.
– Ovi suveniri uskoro će se  naći na prodaji u suvenirnici  Narodnog muzeja Zadar u  Gradskoj straži. Prostor je  spreman i trebamo samo dogovoriti detalje s načelnicom  Lišane Ostrovičke Ivanom  Dević, rekla je Peroš i dodala  kako je ovo primjer dobre  suradnje između lokalne zajednice i EU.
Načelnica Općine Lišane  Ostrovičke Ivana Dević kazala je kako su Lišane Ostrovičke najistočnija općina  Zadarske županije, dislocirana, bez vode te se ovim  projektom nastojalo pružiti  smjernice za socijalni i gospodarski oporavak.
– Na našem području ima  160 obiteljskih gospodarstava od kojih je samo pet aktivno. Postavili smo pitanje  zašto je stanje takvo. Primjetili smo da su nisko obrazovani, imaju loše marketinške aktivnosti i uopće ne  predstavljaju svoje proizvode, rekla je Dević i nastavila:
– U sklopu projekta  održano je pet radionica na  kojima je sudjelovalo dvadest žena. Žene su nosioci  obiteljskih poljoprivrednih  gospodarstva iako niti jedna  nije vlasnik. One prenose  znanja i vještine i prerađuju  proizvode na tradicionalan  način. Želja nam je bila pokazati im da malim angažmanom i stecanjem novih znanja i vještina mogu  svoje proizvode učiniti konkurentnijima na tržištu. Na  taj način želimo potaknuti  samozapošljavanje i poticati  poduzetničku svijest.