Crna vina nagrađena zlatom, bijela poslana na popravni

Crna vina bila su korektna i bilo je nekoliko zapaženih uzoraka. Mane koje smo zapazili kod bijelih vina su oksidacija, sumporovodici, merkaptani, hlapljivi fenoli. Ove mane su odraz slabo odrađenog posla u podrumu. Njihovi su razlozi nedodavanje vinobrana, nepravovremeno pretakanje, loša higijena u podrumu, kaže članica ocjenjivačke komisije Nikolina Paleka
Čak 178 uzoraka vina pristiglo je na 16. po redu stankovačku degustaciju vina sjeverne Dalmacije koja će se održati u ovu subotu u organizaciji Općine Stankovci. Od 178 uzoraka njih trideset i osam je odbačeno nakon kemijske analize. Ostalih 140 vina završilo je na stručnom sudu ispred dviju šesteročlanih komisija što su ih u utorak na blagdan Sv. Vinka ocjenjivali metodom 100 bodova. Zahvaljujući velikom broju uzoraka koja se ocjenjuje stankovačka degustacija vina ostala je mjerilo koje otkriva trendove u domaćem vinarstvu, najbolje odražava vinogradarsku godinu te rad u podrumu.
U 16 godina ocijenjeno 2.400 uzoraka
– Ovo je rekordna godina, ako zanemarimo onu prvu kada je došlo više od 200 uzoraka. Interes za našu degustaciju je velik, tako da su nam se ljudi javljali i nakon što prošao rok za prijave. Ova manifestacija se sljubila s ljudima i oni rado dolaze na nju. Iza nje se ne vuku repovi, ljudi dobiju rezultate crno na bijelo gdje im se pokaže što su dobro, a što loše uradili. Mi smo u ovih šesnaest godina ocijenili 2.400 uzoraka od Promine do Paga, kaže načelnik Općine Stankovci Željko Baradić.
Impresivna brojka koja dovoljno govori sama za sebe, uspješnosti stankovačkog projekta koji su podržali i drugi.
– U Općini Stankovci realizirali su se brojni komunalni, infrastrukturni i gospodarski projekti. Meni jedan od najdražih je ova degustacija, manifestacija koja je oslobođena bilo kakvih političkih tema te je zbog toga u ovom turbulentnom vremenu posebno draga najvećem broju posjetitelja. Mogu slobodno reći da je ovo jedan od rijetkih gospodarskih projekata koji nije osjetio posljedice ekonomske krize i recesije. Upravo suprotno, svake godine imamo sve kvalitetnija vina i sve veći broj sadnje vinove loze. Zahvaljujem Zadarskoj županiji na financijskoj i moralnoj potpori. Poljoprivredna savjetodavna služba Zadarske županije ima posebnu ulogu u realizaciji manifestacije te im zahvaljujem na svemu, kaže Baradić te dodaje:
Maraština vino Ravnih kotara
– Mi pomalo želimo iznjedriti vino Ravnih kotara. To ne može biti na cabernet ni cyrah. To su sorte koje su došle iz Europe. Tradicija Ravnih kotara i Zadarske županije je maraština. Zbog toga mi ove godine posebno ocjenjujemo maraštinu. Želimo da ona postane vinski brend Ravnih kotara. Zbog toga smo i našu degustaciju počeli s njom, da vidimo u kojem pravcu to ide.
Kada povežemo stankovačku degustaciju s nadinskom gdje je u prvom planu bila plavina, onda možemo zaključiti da je crno vino Zadarske županije plavina, a bijelo maraština. Ovo nastojanje komentira poljoprivredni savjetnik pri Savjetodavnoj službi Zadarske županije Zvonimir Vlatković.
– Struka nastoji da se maraština brendira kao autohtona sorta sjeverne Dalmacije, odnosno Zadarske županije. Rezultati dobiveni od stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu potvrđuju da ova sorta na našem području postiže iznimne rezultate po pitanju kvalitete te stoga zaslužuje posebno mjesto u našem sortimentu, kaže Vlatković te dodaje:
– Preciznih statističkih podataka o površinama i broju trsova ove sorte nemamo. Ocjena je struke i aproksimativnih podataka Savjetodavne poljoprivredne službe da se na području Zadarske županije otprilike šezdeset hektara nalazi pod maraštinom. Zadaća struke će biti da evaluacijom autohtonih sorti u novonastalim klimatološkim promjenama i u našim ekološkim uvjetima upravo poveća proizvodne mogućnosti i tržišnu prepoznatljivost naših autohtonih vina.
Crnima četvorka, bijelima dvica
Dok se zacrtava strategija razvoja vinogradarstva i vinarstva ovog prostora, gdje se posljednje vrijeme sve više pažnje pridaje domaćem imenu, degustacije kao što je ova stankovačka je najbolje mjerilo općih trendova. Ona ukazuje na korektivne radnje koje treba poduzeti da se dođe do što kvalitetnijeg proizvoda. Ocjenjivano je 140 uzoraka vina od čega petnaest buteljiranih, onih koji su izišli na tržište. Od njih petnaest pet je bijelih, a deset crnih vina. Svi uzorci ocjenjivani su metodom 100 bodova. Osvojena su tri zlata i sva tri su pripala crnim vinima. Predsjednik ocjenjivačke komisije je Ante Grubišić, a njegov zamjenik je Vlatković. Upravo Vlatković upozorava da naši vinari još uvijek zaziru od upotrebe vinobrana. Mane u provođenju tehnoloških procesa odrazile su se na kvalitetu bijelih vina. Upravo je i to jedan od razloga zašto među bijelim vinima nema zlata. Konkretniju ocjenu daje članica ocjenjivačke komisije i savjetodavka Nikolina Paleka. Ona crna vina ocjenjuje četvorkom, a bijelima daje dvojku.
– Crna vina bila su korektna i bilo je nekoliko zapaženih uzoraka. Mane koje smo zapazili kod bijelih vina su oksidacija, sumporovodici, merkaptani, hlapljivi fenoli. Ove mane su odraz slabo odrađenog posla u podrumu. Njihovi su razlozi nedodavanje vinobrana, nepravovremeno pretakanje, loša higijena u podrumu, kaže Paleka.
Na kvalitetu bijelih vina utjecala je i loša vinogradarska godina. Tako Paleka kaže da su bijela vina bila izrazito prazna i neharmonična.
– Grožđe nije postiglo dovoljnu razinu prirodnih šećera što je utjecalo na punoću vina, kaže Paleka.
Konkretni zaključak koji se može zaključiti iz Vlatkovićevog i Palekinog komentara jest da se vinogradari konačno trebaju osloboditi predrasuda i usvojiti nove tehnologije koje jamče bolje vino. Vlatković bez sustezanja komentira da ne boli glava od vinobrana, već glava boli ako je vino loše.

 ČLANOVI OCJENJIVAČKIH KOMISIJA

Vina u Stankovcima ocjenjivale su dvije komisije kojima je predsjednik bio Ante Grubišić. U sastavu prve komisije bili su Mandica Erceg, Ivica Pelaić, Ivan Morić, Irena Budić – Leko, Zdravko Bušić i Željko Pavlović, a druge Stipe Ivić, Ivica Peranić, Ivica Kostović, Nikolina Paleka, Denis Rako i Marina Pavlović.

 PROGRAM VINKOVA 26. 1. 2013. (SUBOTA)

12.00 – Radio emisija – Hrvatski radio Radio zadar
15.00 – Obilježavanje početka rezidbe vinograda (Crljenik uz glavnu cestu)
16.00 – Ocjenjivanje vina novinara i fratara
18.00 – Proglašenje najboljih vina i dodjela nagrada (Dom kulture)

 ZA REZIDBU ČEKATI DA SE TLO OCIJEDI

U subotu se u Stankovcima obilježava početak rezidbe vinograda u Crljeniku. Bez obzira na to, struka preporučuje da se još neko vrijeme pričeka s rezidbom zbog vlažnog tla.
– U vinograde ne bi trebalo ulaziti dok se tla ne ocijede. Gaženjem se tlo uništava, remete se vodozračni odnosi. Treba pričekati da se tlo ocijedi i rezidbu obaviti za lijepog i ne prehladnog vremena, kaže savjetodavac Zvonimir Vlatković.

 BRENDIRANJEM MARAŠTINE DO TRŽIŠNE POZICIJE

U petak će se u IMPACT centru Zadarske županije s početkom u 11.00 sati održati prezentacija i javna rasprava rezultata prve faze projekta Brendiranje zadarske maraštine. Njime je napravljena stručna analiza sorte maraština kao kandidata za vinski brend Zadarske županije.
Rezultate projekta predstavit će stručni tim izrađivača prof. dr. sc. Edi Maletić i prof. dr. sc. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
– Područje Zadarske županije ima izvrsne prirodne uvjete za proizvodnju grožđa i dugu tradiciji proizvodnje vina. Jedna od sljedećih zadaća u okviru ovog sektora je povećati konkurentnost zadarskih vina. Ona se može povećati i brendiranjem. Cilj projekta Brendiranje zadarske maraštine je stvoriti proizvod s prepoznatljivom tržišnom markom koja će dugoročno osigurati proizvođačima autohtone sorte maraštine konkurentsku prednost na domaćem i stranom tržištu, kaže pročelnik UO za poljoprivredu Zadarske županije Danijel Segarić.
Ovaj projekt proveden je u suradnji Zadarske županije, UNDP-a projekt COAST i Udruge vinara i vinogradara Zadarske županije “Liburn”.