Zbirka don Blaža Cvitanovića ima ukupno 787 vrsta školjaka

Slika korisnika admin

U petak 25. veljače navršava se 80. obljetnica smrti svećenika glagoljaša don Blaža Cvitanovića, čija malakološka zbirka (zbirka školjaka) u Zadru i Splitu danas predstavlja svjetski raritet.

Don Blaž se rodio u Velom Ižu 11. siječnja 844. u obitelji Cvitanović, u kojoj po tradiciji bilo više svećenika glagoljaša. Pučku školu s talijanskim nastavnim jezikom učio je u Preku i Zadru, a gimnaziju i teologiju u Zadru. Godine 1869. zaređen je za svećenika Zadarske nadbiskupije, postao je "pop glagoljaš". Župničku službu vršio je u Božavi, Molatu i Brguljama, Škabrnji, Banju i Dobropoljani, Neviđanima i Dobropoljani, Kožinu i Petrčanima, te u Velom Ratu, od 1904. do 1917. Čitavog svog svećeničkog života je glagoljao misu na staroslavenskom, prema prastaroj našoj hrvatskoj tradiciji i privilegiju. Njegov se glagoljski „brevir" (časoslov) i danas čuva u župnom uredu u Velom Ižu. Umro je i pokopan u svom rodnom Velom Ižu 25. veljače 1932., gdje mu se na mjesnom groblju danas nalazi spomenik na kojem piše: konkiliolog. Njegov nećak, don Vladislav Cvitanović, također svećenik glagoljaš Zadarske nadbiskupije, bio je poznat proučavatelj naše glagoljske baštine, te je o svom stricu don Blažu objavio rad "Zbirka školjaka Blaža Cvitanovića, glagoljaša" u Radovima JAZU - Instituta u Zadru 1973. godine.

Skupljao školjke za Špiru Brusinu

Don Blaž je bio školski kolega Špire Brusine. Kada je doznao da je don Blaž župnik u Velom Ratu, Brusina mu piše i zamoli da skuplja školjke te mu ih šalje u Zagreb. U ljeto 1905. godine započeo je don Blaž skupljati školjke u okolici Velog rata, na sjeverozapadnom kraju Dugog otoka, vrlo zahvalan kraj za takav pothvat. Pomagali su mu djeca i ribari koji su mu donosili školjke i skelete mekušaca. Znao je i po osam sati dnevno pomno pretraživati morski pijesak kako bi pronašao i najsitnije uzorke. Brusina mu je uzvraćao primjerke koje bi klasificirao u vrste. Tako je u osam godina nastala jedna od najbogatijih zbirki mekušaca na Jadranu. Preko neprekidnog dopisivanja, Brusina je Cvitanovića podučio konkiliologiji. Sačuvano je preko tridesetak pisama, do Brusinine smrti 1908. g. Brusina mu piše 22. 5. 1907. da se uvjerio kako je valjan čovjek i „inteligentan, koji je zaslužio da bude nešto više negoli prosti kapelan u siromašnim selima". Brusina je posjetio don Blaža u Velom Ratu 1907. godine. Kasnije je brusina u „Naravoslovnim crticama" pisao o don Blažu (Radovi JAZU, 169, 171 i 173., Zagreb 1907.). Vremenom je tako don Blaž postao stručnjak po pitanju školjaka i mekušaca.

Zbirku prodao za 3.000 austrijskih kruna

 Po Brusininoj smrti, don Blaž stupa u vezu s markizom Monterosatom iz Palerma, koji je bio profesor na tamošnjem sveučilištu. Među njima započne dugotrajna i plodna znanstvena korespondencija. Don Blaž je Monterosatu slao primjerke školjaka i mekušaca, ovaj ih je proučavao i klasificirao, slao dalje u Beč, te vraćao don Blažu u Veli Rat. Od 1908. do 1921. don Blaž je primio oko 70 Monterosatovih pisama. Sam je don Blaž o svojoj zbirci napisao tri članka u „Smotri dalmatinskoj" 1911. godine. O don Blažu i njegovu sakupljaštvu pisalo se u Hrvatskoj krubi 1911., Gospodarskom vjesniku 1911., u listu „Katolik", „Novo doba" i „Obzor"...

Na poticaj Zadružnog saveza, s namjerom da se osnuje prirodoslovni muzej, don Blaž je dio svoje zbirku prodao za 3000 austrijskih kruna u Zadar 1917. godine. Uoči talijanske okupacije 1920. zbirka je prenesena u Split gdje je smještena u Prirodoslovnom muzeju na Marjanu. Don Blaž je razaslao male zbirke sakupljenih primjerake na sve strane: u Zagreb, franjevcima u Zadar, Innsbruck i Košljun, Trst, Palermo... Godine 1930. Oceanografski institut u Splitu otkupio oko 300 vrsta. Katalog zbirke i korespodencija Špire Brusine i don Blaža nalaze se u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a pisma Monterosata u Prirodoslovnom muzeju u Splitu. Popi svih školjaka prvi je puta objavio don Vladislav Cvitanović, u spomenutom djelu (Zadar 1973.), nećak don Blaža.

Don Blaž je još jedan primjer velebne plejade naših časnih i zaslužnih popova glagoljaša. Ove će godine, u sklopu „Dana kršćanske kulture", u četvrtak 29. ožujka, u Prirodoslovnom odjelu NMZ javnosti biti predstavljena Zbirka don Blaža Cvitanovića.

 DVIJE ŠKOLJKE DOBILE IME PO VELOM RATU

Zbirka don Blaža Cvitanovića ima ukupno 787 vrsta školjaka, od toga 680 morskih, 67 kopnenih i 40 drugih morskih zanimljivih organizama. Školjaka iz tuđih mora ima 23 vrste. Zbirka ima 37 vrlo rijetkih vrsta, 96 rijetkih i 38 prilično rijetkih. Za usporedbu: Narodni muzej u Zagrebu je 1917. godine imao tek 370. Najvažniji uzorci don Blaževe zbirke jesu: Eulima Bilineata, Kellya Geoffrooyi i Nerita ustulata. Zaslugom don Blaža ime Veli Rat je ušlo u znanstveni svijet te su dvije školjke nazvane po njemu: Mitrella scripta Velirat i Patella Tarentina ver. peculiaris Velirat-Monterosato.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno