Prvi put na našem dijelu Jadrana posve sigurno potvrđene su neolitičke kuće s dijelovima interijera

Na Crnom vrilu pronađeni su svi oni predmeti koji su karakteristični za ovo razdoblje prapovijesti: predmeti izrađeni od kremena i kamena, kosti i rožine, keramičke posude i njihovi ulomci, ostatci hrane u obliku kostiju različitih vrsta životinja, kako sisavaca tako i ptica, morske faune, ostataka dviju vrsta pšenice itd. Međutim, na ovome su naselju prvi put na našem dijelu Jadrana posve sigurno potvrđene neolitičke kuće s dijelovima interijera, što je podatak koji je vrijedan sam za sebe
Prošlog tjedna na Sveučilištu u Zadru predstavljena je knjiga “Crno vrilo”, monografija u dva sveska. Autor i priređivać ovog djela je prof. dr. sc. Brunislav Marijanović, pročelnik Odjela za arheologiju zadarskog Sveučilišta.
Kada i zbog čega se odlučilo ovu monografiju napraviti u dva sveska?
– Iskopavanje Crnog vrila zamišljeno je, a i provedeno, tako da omogući prikupljanje raznovrsnih podataka o svim aspektima realnog životu jedna neolitičke zajednice i njezinom odnosu prema ambijentu u kojemu je smješteno njihovo naselje. Razumije se, na početku iskopavanja nitko nije mogao znati kakav će biti opseg i kvaliteta podataka i u kojem će ih pravcima biti moguće analizirati. Međutim, tijekom iskopavanja pokazalo se da su rezultati bolji od najoptimističnijih, a to je samo po sebi značilo uključivanje specijalista iz različitih područja u njihovu obradu. Kada su autori, koji su pozvani i zamoljeni da obrade pojedina pitanja iz područja svojih specijalizacija dovršili svoje priloge, bilo je prirodno obuhvatiti ih u jednom dijelu monografije, dok je u drugim njezinom dijelu trebalo dati cjelovitu arheološku obradu i interpretaciju rezultata iskopavanja prema standardima prema kojima se to provodi. Drugim riječima, odluku o tiskanju monografije u dva sveska donio sam nakon dovršenih analiza, a neka drukčija koncepcijska alternativa nije ni postojala.
Što prikazuje prvi, a što drugi dio monografije?
– U prvom dijelu monografije u kojem sam jedini autor sintetizirani su svi rezultati provedenih istraživanja: ciljevi i strategija samog istraživanja, metodološki postupci i procedure, prostorni odnosi i organizacija aglomeracije s nastambama, privredna osnova i način života zajednice, odnos prema ambijentu u kojem je naselje smješteno, sve vrste nalaza i pronađenih predmeta praktične i posebne namjene i drugo. Taj dio obuhvaća i vremensku pripadnost naselja, pitanje odnosa s drugim istodobnih zajednicama, položaj naselja u ranom neolitiku na području istočnog Jadrana, problematiku povezanu s pitanjem uvođenja i stabiliziranja produktivne privrede, te povijesnu interpretaciju ranog neolitika na ovome području.
Neolitičko nalazište
Drugi dio monografije sadržava tekstove više suradnika, mahom iz područja prirodnih znanosti koji su analizirali mikrogeografska i geološka svojstva područja, mineralošku osnovu kamenih izrađevina, prikupljene ostatke životinjskih i biljnih vrsta koje su stanovnici Crnog vrila koristili, analizu antropoloških ostataka jedne stanovnice naselja, te subspecijalističke analize kremenih i kamenih predmeta i keramičkih posuda.
Prilikom promocije iznijeli ste tvrdnju kako je možda riječ o najvećem neolitičkom nalazištu na ovom području? Koji odnosno koliko je, zapravo, značaj ovog nalazišta?
– Nisam tvrdio ništa takvoga. Štoviše, rekao sam da u prostornom smislu neolitičko nalazište Crno vrilo prije spada u manja nego u velika naselja. Međutim, ono što je točno to je množina i raznovrsnost nalaza i podataka prikupljenih tijekom iskopavanja, a prema kojima je ovo nalazište u mnogim segmentima iznad bilo kojeg drugog neolitičkog nalazišta na našem dijelu Jadrana, posebice kada je riječ o početku neolitika..
Što je, zapravo, sve nađeno na ovom nalazištu?
– Na Crnom vrilu pronađeni su svi oni predmeti koji su karakteristični za ovo razdoblje prapovijesti: predmeti izrađeni od kremena i kamena, kosti i rožine, keramičke posude i njihovi ulomci, ostatci hrane u obliku kostiju različitih vrsta životinja, kako sisavaca tako i ptica, morske faune, ostataka dviju vrsta pšenice itd. Međutim, na ovome su naselju prvi put na našem dijelu Jadrana posve sigurno potvrđene neolitičke kuće s dijelovima interijera, što je podatak koji je vrijedan sam za sebe.
Koliko dugo su trajala iskapanja i u kojim fazama su se odvijala?
– Iskopavanje Crnog vrila započelo je početkom svibnja 2001. i trajalo je idućih pet godina, dakle, zaključno s 2005. Međutim taj vremenski raspon obuhvaća samo terenski rad koji je svake sezone trajao 40-45 dana, dok je studijsko istraživanje trajalo znatno duže, praktički sedam godina kada su završene sve analize i dovršeni svi tekstovi.
Značajan ‘teret’ istraživanja ovog lokaliteta su iznijeli studenti, njih više od dvije stotine?
– Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru dugi niz godina provodi redovitu terensku nastavu za svoje studente i to kao sastavni dio programa studija. Cilj terenske nastave je praktično profiliranje teorijskih osnova u metodologiji arheoloških iskopavanja koja je i poseban kolegij u programu studija.
Terenska nastava
Drugim riječima, tijekom terenske nastave studenti stječu iskustva, znanja i vještine prijeko potrebna za kasniji samostalan istraživački rad na terenu. U tom smislu naši studenti svake godine sudjeluju u iskopavanjima različitih arheoloških nalazišta, ali pri tomu, osim obrazovnih, nemaju nikakva posebna istraživačka zaduženja. Tijekom petogodišnjeg iskopavanja na Crnom vrilu sudjelovalo je u svakoj kampanji oko 50 studenata koji su imali priliku i vidjeti i usvojiti metodološke osnove bitne za istraživanja ove vrste arheoloških nalazišta. Naravno, njihova predanost struci i savjestan odnos prema istraživanju, a u tomu i vlastitom obrazovanju, ne mogu se zaobići u procjeni uspješnosti provedenih istraživanja.
Samu monografiju, kao i nalazište, obilježava multidisciplinarnost?
– Ne može se reći da Crno vrilo kao nalazište ima multidisciplinarni karakter. Multidisciplinarnog je karaktera obrada rezultata istraživanja koje osim onih arheoloških u najužem smislu, dakle samih predmeta, čine i oni nalazi koji prikazuju sve stvarne aktivnosti koje su se na naselju odvijale tijekom njegova trajanja. Upravo analiza tih podataka koji pripadaju različitim područjima prirodnih znanosti, a koje su analizirali stručnjaci iz tih područja monografiji daje multidisciplinarni karakter.

 ŽIVOTOPIS

Brunislav Marijanović rođen je u Prozoru, u Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu, a potom i gimnaziju završio u Jajcu. Godine 1968. upisao studij arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje je i diplomirao 1973. Poslijediplomski studij završio 1980. obranom magistarske radnje “Topografija i stratigrafija starijeg neolitika u Hercegovini”. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Eneolitik Bosne i Hercegovine” obranio 1990. Od 15. srpnja 1975. do 31. prosinca 1990. zaposlen u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u zvanjima kustos, viši kustos i viši znanstveni suradnik. U zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran 1990. Od 01. prosinca 1991. do listopada 1993. zaposlen kao viši kustos u Arheološkm muzeju u Splitu, a potom izabran u zvanje docenta na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru za predmet Prapovijesna arheologija. U zvanje izvanrednog profesora izabran 24. svibnja 2000., a 2004. godine izabran u zvanje redovitog profesora na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Od 1. listopada 2000. obnašao dužnost predstojnika Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, a od 2003. obnaša dužnost pročelnika Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Predmet Prapovijesna arheologija od 2001. predaje kao vanjski suradnik i na Odsjeku za arheologiju Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Voditelj je znanstvenog projekta “Prapovijest našeg primorja”. Kao referent sudjelovao na više međunarodnih znanstvenih skupova.
Od 2000. član uredništva časopisa Radovi Filozofskog fakulteta-razdio povijesnih znanosti, a od 2004.. i član uredništva novoutemeljenog znanstvenog časopisa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru-Archaeologia Adriatica.