Nitko neće u berače

Od svih agrotehničkih poslova berba je najzahtjevnija za proizvođača zato što se unatoč velikoj nezaposlenosti teško dolazi do berača. Iz tog razloga veći broj stabala u većim nasadima ostao je prošle godine na radost i veselje pticama nebeskim
Vrijeme intenzivnih radova u voćnjacima još nije završilo. Uz rezidbu koja se privodi kraju obavljaju se i ostale agrotehničke mjere kao što su gnojidba i zaštita od bolesti i štetnika. Prihrana dušičnim gnojivima, a potom i frezanje radi unošenja gnojiva i popravljanja vodno – zračnog režima – uobičajena je mjera u ovo godišnje doba.
Međutim, za traktorima se praši kao da je srpanj, a ne ožujak, ali vlage unatoč nezapamćenom višemjesečnom pomanjkanju oborina ima na dubini od 20-30 cm. Za one voćare čije akumulacije nisu prazne bilo bi u ovim uvjetima uputnije prihranu obaviti preko sustava za navodnjavanje, jer su gnojiva u topivoj formi bolje dostupna biljkama.
Kasno cvjeta, a bere se prva
I dok su bajam, breskva i nektarina, šljiva i marelica u fazi pune cvatnje ili na njenom završetku, cvatnja trešnje nas tek očekuje. Trešnja je kultura čiji plod unatoč kasnijoj cvatnji u odnosu na druge vrste dolazi prvi. Naravno, uz uvjet da smo osigurali sve uvjete za normalnu oplodnju – prvenstveno oprašivače ako smo se odlučili na stranooplodne sorte. Pri podizanju nasada trešanja oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15%. Sadašnja industrija trešanja zagovara multisortne voćnjake, tj. voćnjake s različitim sortama u različitim redovima. Međusobno oprašivanje omogućeno je naročito kada se odgovarajuće sorte sade u susjedne redove. Uz kompatibilnu sortu oprašivača kod stranooplodnih sorata za pravilno oprašivanje potrebni su insekti. Najznačajniji prenosilac polena voćaka su pčele, ali i drugi insekti, osobito bumbari, ose, leptiri, kornjaši i dr. Solitarne pčele Osmia rufa i O. cornuta idealne su za oprašivanje voćaka, jer su u to vrijeme vrlo aktivne. Ne izabiru voćnu vrstu, važno je da je voćka blizu te su od osobite važnosti upravo kod oprašivanja trešnje. Prag njihove aktivnosti je je 5ºC, na 10 ºC su aktivne, a na temperaturi od 12 do 15ºC su vrlo aktivne. Pčela medarica (Apis mellifera)  ima prednost pred ostalim insektima, jer se zadržava na istoj vrsti. Uzgajanjem pčela uvijek možemo unaprijed osigurati dovoljno košnica dresiranih pčela za oprašivanje. Smatra se, da je po hektaru voćnjaka dovoljno 3-5 košnica. U vjetrovitim predjelima treba ih više, a u krajevima s lijepim i toplim vremenskim prilikama u fenofazi cvatnje , manje. Pčele ispoljavaju najveću aktivnost kod temperature od 21°C, a kod temperatura ispod 9 – 12°C pčele ne napuštaju košnicu. Za sunčanog i toplog vremena pčele se udaljuju od košnice više, nego za hladnog, oblačnog ili vjetrovitog vremena. Kako su u fenofazi cvatnje vremenske prilike varijabilne, pčelinjak smije biti udaljen najviše 600 m od voćnjaka. Međutim, još sigurnije je da se košnice za vrijeme cvatnje porazmjeste u samom nasadu. Zbog ograničene daljine leta pčela za hladnijeg vremena, sorte oprašivači ne smiju biti udaljene više od 50-80 m.
Oprezno zbog pčela
Kako se ponašati vezano za tretiranje nasada sredstvima za zaštitu bilja u odnosu na pčele i ostale korisne kukce? Baš kao i sve ostale koštićave voćne vrste (breskvu i nektarinu, marelicu, šljivu i bajam) potrebno je i trešnju preventivno tretirati u fazi početka i završetka cvatnje protiv bolesti paleži cvijeta i sušenja mladica (Monilia laxa). U tu svrhu preporučuju se dva tretiranja. Prvo obavljamo kada je otvoreno 10 % cvjetova dok se drugo tretiranje vrši na kraju cvatnje, kada latice počnu otpadati i to pripravcima Chorus 75 WG, Signum DF, Teldor Sc 500, Kidan SC, Lupo ili Octave 50WG. Proizvođač se pritom obavezno mora pridržavati uputa sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 i 73/10) kako bi preventivnim mjerama spriječili kontakt pčele i sredstva za zaštitu bilja.
Ukoliko se i ovaj uvjet zadovolji sasvim sigurno ukoliko potraju beskišni dani nužno će biti navodnjavanje i to vrlo brzo kako bi se omogućilo nesmetano uzimanje potrebnih hranjiva iz tla, nesmetana oplodnja i kako ne bi došlo do jačeg odbacivanja plodova.
Dohodovna kultura
Voćare tako očekuje još puno posla do berbe prvih plodova trešnje. Plod visoke kakvoće dobiva se iz vanjskog pojasa krošnje u širini od 1m i sa grana starih jednu do četiri godine, te bi se većina krošnje trebala sastojati od grana te starosti. Manje voćke omogućavaju dobru osvijetljenost krošnje, a time i ujednačeno sazrijevanje koje nam omogućava samo jednu berbu. U našim uvjetima sa razmakom sadnje 4,5 x 3,5 (741 stabala/ha), na podlozi Santa Lucia, uzgojnim oblikom vaza u punoj rodnosti može se postići rodnost od 8 – 12 tisuća kilograma. Ukupni varijabilni troškovi (mineralno i organsko gnojivo, sanduci za berbu, zaštitna sredstva, trošak berbe, rezidbe, trošak vlastite mehanizacije i dr.) stoje cca 35 tisuća kuna, od čega na berbu otpada gotovo pola. Norma za berbu trešnje je 20 kg/sat, a cijena jednog sata berbe se kreće cca 25 kn. Dohodak  uz prirod od 10 t/ha i uz prosječnu cijenu od 8,00 kn/kg je oko 40 tisuća kuna po hektaru. Dakle, trešnja je bez dvojbe vrlo dohodovna kultura, ali samo ukoliko uspijemo osigurati radnu snagu za njenu berbu. Od svih agrotehničkih poslova berba je najzahtjevnija za proizvođača iz jednostavnog razloga što unatoč velikoj nezaposlenosti teško se dolazi do berača. Iz tog razloga veći broj stabala u većim nasadima ostao je prošle godine na radost i veselje pticama nebeskim.

 OBAVEZNO OBAVIJESTITI PČELARE

U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, korisnik mora najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i predviđeni sat tretiranja, trgovački naziv sredstva, naziv korisnika sredstva te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, mora obavijestiti najbližu udrugu pčelara ili Hrvatski pčelarski savez.
U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele.
Primjena kontaktnih sredstava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.
Primjena sredstava opasnih za pčele dopuštana je danju jedino kod tretiranja šuma primjenom sredstva iz zrakoplova.

 TREŠNJA UGROŽAVA SIMPTOME ALERGIJE

Jedite što više trešanja jer u svježem stanju su dobre za oklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, ali nemojte ih jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa.
Trešnja je bogata antioksidansima koje zovemo flavonoidi. Flavonoidi su boje koje imaju ulogu vezivanja slobodnih radikala. Veliki broj degenerativnih bolesti (mrena na oku, arteroskleroza, Parkinsonova bolest) povezuju se s oštećenjem tkiva koje uzrokuju slobodni radikali. Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergije i asme.