Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Sveobuhvatan prikaz hrvatskog jezika 16. stoljeća

23.03.2012. 23:00
Sveobuhvatan prikaz hrvatskog jezika  16. stoljeća


– U drugom dijelu Povijesti hrvatskoga jezika svestrano je opisan i cjelovito predstavljen razvoj hrvatskog jezika u burnom i po mnogočemu osobitom 16. stoljeću, kazao je Pranjković


Knjiga Povijest hrvatskog jezika 2. knjiga: 16. stoljeće predstavljena je u srijedu navečer u Matici hrvatskoj Ogranak Zadar. O knjizi su govorili profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Ivo Pranjković, profesorica Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Gordana Čupković, glavni urednik knjige Ante Bičanić te jedan od urednika i suautor prof. dr. sc. Josip Lisac.
Ovo je druga knjiga iz edicije Povijest hrvatskog jezika, prva o položaju hrvatskoga jezika u srednjem vijeku objavljena je 2009. godine, a izdavač je Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA. Urednici knjige su akademik Radoslav Katičić te prof. dr. sc. Josip Lisac.
Lijepa i vrijedna knjiga
Profesor Pranjković predstavio je ovu knjigu kao nadasve vrijednu i vrlo lijepu.
– U drugom dijelu Povijesti hrvatskoga jezika svestrano je opisan i cjelovito predstavljen razvoj hrvatskog jezika u burnom i po mnogočemu osobitom 16. stoljeću, kazao je Pranjković ukratko predstavljajući autore i priloge o jeziku 16. stoljeća iznesene na preko 600 stranica. Knjiga završava antologijom najznačajnijih književnih djela 16. stoljeća, a sadrži i sažetke na engleskom jeziku te kratke biografije autora.
U drugoj knjizi edicije obrađena su pitanja narječja, jezika pravnih tekstova, glagoljaško pismo, lingvistička pitanja, hrvatska imena, leksik i leksikografija i druga jezična područja, a autori priloga su vodeći hrvatski stručnjaci po pitanju jezika: akademik Radoslav Katičić, prof. dr. sc. Josip Lisac, dr. sc. Amir Kapetanović, doc. dr. sc. Sanja Vulić, prof. dr. sc. Diana Stolac, akademik Josip Bratulić, akademik Stjepan Damjanović, doc. dr. sc. Boris Kuzmić, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Marko Samardžija te prof. dr. sc. Ranko Matasović. Sve su to autori koji su uglavnom sudjelovali i u stvaranju prve knjige.
“Planine” na naslovnici
Osvrt na glagoljašku sastavnicu i predodžbu razdoblja koje se u knjizi obrađuje dala je doc. dr. sc. Gordana Čupković sa Sveučilišta u Zadru čiji je znanstveni interes ponajviše usmjeren na glagoljašku ostavštinu te stilistiku. Čupković je ukazala na težak položaj hrvatskoga jezika u 16. stoljeću u tiskanim djelima, kao i na postupni nestanak glagoljice ispred latiničnog pisma. Ovaj projekt ocijenila je hvalevrijednim, ne samo za hrvatsku javnost, nego i za studente jer, kako je naglasila Čupković, pregaoci ovog projekta studentima pokazuju da rad nije uzaludan i da nije uvijek sve u tržišnoj isplativosti.
Na naslovnici knjige Povijest hrvatskoga jezika 2. knjiga: 16. stoljeće nalazi se reprezentativno djelo toga vremena, i jedno od najznačajnijih književnih djela hrvatskoga jezika, prvi hrvatski roman, “Planine” Petra Zoranića. Kako je okupljene uputio glavni urednik edicije Ante Bičanić takva naslovnica, kao i ostali slikovni prilozi u knjizi nisu nasumični, pažljivo su i promišljeno odabrani.
Knjiga za studente i širu javnost
– Projekt je započet 2007. godine. Zamisao je od samoga početka bila napraviti cjelovitu sintezu povijesti hrvatskoga jezika gdje će se u više knjiga prikazati razvoj hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka pa do 21. stoljeća, i to, uz grafičko i vizualno rješenje, i suradnjom naših najvećih stručnjaka za jezik, naglasio je Bičanić. Tako su u knjigu uvršteni i likovni prilozi i fotografije koje na najbolji mogući način ilustriraju vrijeme, naslovnicu nekog djela o kojemu se piše, ali i grafiju toga vremena. Osim naslovnica knjiga, svoje mjesto u knjizi našle su i šibenska katedrala, gradska vrata Zadra, karte Zadra i Šibenika iz 16. stoljeća i slični prikazi.
– Željeli smo napraviti kvalitetnu knjigu koja neće ostati na policama, već će zaživjeti i u sveučilišnoj nastavi kako bi studenti na pravi način ušli u pojedine teme i problematiku spomenutoga vremena, zaključio je Bičanić.
Suradnike i kvalitetu priloga pohvalio je jedan od urednika i suautora prof. dr. sc. Josip Lisac sa zadarskog Sveučilišta. On je kazao kako knjiga želi utemeljiti jedan drugačiji pogled na 16. stoljeće te je glavna tendencija knjige da bude temeljita i dobra.
– Hrvatska književnost u 16. stoljeću bila je uz korak s najboljima, iako jezični plodovi nisu bili tako dobri zbog sudbine našega naroda. Htjeli smo tumačiti povijest toga vremena, kada smo bili vrh svjetske književne produkcije, na način da naglasimo da se ta povijest može i danas nastaviti, završio je Lisac.