Zadarske astronomske tablice na Pozdravu Suncu

Ove tablice koje imamo potpuno pravo nazivati Zadarskim, s obzirom da ni Madridski ili Dresdenski kodeks nisu nastali u gradovima po kojima nose imena, našle su u današnje doba satelitske navigacije, jedan drugi vid života, a to je uklapanjem u instalaciju Pozdrav Suncu
Sedmi Festival znanosti posvećen temama evolucije i astronomije, počeo je na Sveučilištu u zadru predavanjem dr. Maksima Klarina «Razvoj astronomskih tablica i njihov utjecaj na velika geografska otkrića», kojemu je predhodilo uvodno izlaganje dr. Josipa Faričića. Dr. Klarin prikazao je razvitak oceanske plovdibe u petnestom i šesnaestom stoljeću, period kada se pomorci nisu usuđivali ploviti dalje ot čuvenoga Rta Bojador na obali današnje Zapadne Sahare koji je dobio znakovito ime «Cap non». Tadašnji pomorci bili su uvjereni da iza toga rta more ključa ili postaje nemoguće za plovidbu, a postojao je i strah od čudovišnih morskih bića pa i kraja svijeta s kojega se može pasti.
Rt Dobre nade
Portuglaski princ Henrik pomorac, godinama je organizirao pomorske ekspedicije koje su plovile svuda, samo ne prema jugu, ne prema tom strašnom rtu. To je učinio 1434. Gil Eannes koji je prije polaska obećao Henriku da se pred njim ne će pojaviti ako ne oplovi do rta Bojador. Eannes je svoje obećanje izvršio i premda nam rt Bojador danas izgleda bezazleno, to je bila psihološka granica koa desetljećima držala prikovane europske pomorce uz njihove obale. Bojeći se da će naći pakao, kazao je prof. Klarin, pomorci su pronašli zemaljski raj. Daljnje portugalsko istraživanje odvijalo pomoću posebnog sustava kojeg bismo danas nazvali koncesijom. Naime, kralj je davao dopuštenje za plovidbu onim pomorcima koji su se obvezali da če istraćiti 100 liga nepoznate obale, a djelila bi se i zarada s putovanja. Na taj način Portugalci su se sve brže spuštali obalama Afrike sve dok 1487. Bartholomeu Diaz, zahvaljujući oluji koja ga je odbacila s kursa, nije stigao i do rta koejg je stoga i nazvao Rtom oluja, ali je kralj Ivan II mudro promijenio ime u Cabo de boa esperanza – Rt dobre nade.
Sve ove pomroske poduhvate omogućivale su priej svega astronomske tablice u kojima su pomorci mogli vidjeti točne položaje Sunca, Mjeseca i planeta. Nama su pritom, naravno, posebno zanimljive one koje se nazivaju «Zadarskim». Zadarske astronomske tablice otkrivene su 1964. godine u fundusu Bodleian Library u Oxfordu, a belgijski znanstvenik van Dijk ih je datirao u 1292.-93. godinu. Kao mjesto nastanka im je određen samostan Sv. Krševana, prvenstveno zbog podudarnosti proslave svetaca koji su karakteristični za Zadar s kraja trinaestog stoljeća. Prema analizi koja uzima u obzir reforme kalendara (julijansku i gregorijansku) kao i astronomske podatke o kretanju Sunca i Mjeseca, te početak godišnjih ciklusa, dolazi se do rezutlata da su tablice nastale u periodu između 1273. i 1330. godine, što je skoro identično s van Dijkovim istraživanjima. No jesu li ove tablice doista nastale u Zadru?
Astronomske tablice u dva dijela
– Geografsku širinu mjesta za koje su astronomske tablice izračunate, moguće je ustanoviti iz podataka koji definiraju dnevna kretanja, trajanje sunčanog dijela dana i meridijanske visine Sunca. Ovaj podatak može se izračunati sasvim precizno, istaknuo je Klarin te pojasnio i prikazao račun kojim je vidljivo da se vrijednost geografske širine nekog mjesta na Zemlji dobiva zbrojem komplementa meridijanske visine i deklinacije, a kako su u tablicama navedeni svi potrebni podatci, geografska širina se može izračunati s točnošću koja ovisi samo o preciznostima tih podataka.
No ti podatci u ovim tablicama odgovaraju nekom mjestu koje se nalazi na sjevernoj geografskoj širini između 37 stupnjeva i 20 minuta do 37 stupnjeva i 40 minuta pa to stoga nikako ne može biti Zadar koji se nalazi malo iznad 44 stupnja sjeverne geografske širine.
Zbog tih rezultata dr. Klarin je zaključio da su Astronomske tablice koje nazivamo zadarskim zapravo sastavljene od dva dijela od kojih je jedan kao kalendar nastao u Zadru, dok je drugi pridodat i nastao je na području rečene geografske širine i tadašnjim kanalima putovanja robe ali i informacija dospio u Zadar. Unutar rečene geogarske širine nalaze se i takva znanstvena i kulturna središta kao što su Sevilla, Cordoba, Cartagena, Catania ili Siracusa.
No ove tablice koje imamo potpuno pravo nazivati Zadarskim, s obzirom da ni Madridski ili Dresdenski kodeks nisu nastali u gradovima po kojima nose imena, našle su u današnje doba satelitske navigacije, jedan drugi vid života, a to je uklapanjem u instalaciju Pozdrav Suncu na kojemu su predstavljene njihove astronomske vrijednosti na obodnici kruga koji isntalaciju zatvara. U to su se pojsetitelji predavanja mogli uvjeriti na praktičnoj demonstraciji koja je priređena na samoj instalaciji. Ako bismo krug Pozdrava Suncu uzeli kao veličinu Sunca, tada bi se Zemlja kretala oko njega udaljena 2.700 metara. Ovom demonstracijom predavanje je svakako na poseban način obilježilo i dan koji obilježavamo kao Dan planete Zemlje. Danas će se demonstracija na Pozdravu Suncu ponoviti za učenike osnovnih škola iz Benkovca i Sali, kao i sve zainteresirane građane, a početak je predivđen u 13 sati što je zapravo točno podne.