Bog daje da sunce sja i zlima i dobrima. On podržava dobro i to je snaga naša. On pomaže u borbi protiv zla svake vrste, u društvu, u obitelji, u samima sebi. I to je nada naša. Ući u korizmu obredom pepeljanja znači obnoviti osobno odluku da ćemo se zajedno s Kristom suočiti sa zlom
Pred nama je najveći kršćanski blagdan – Uskrs za koji se intenzivno pripremamo kroz vrijeme korizme, molitvom, postom, pokorom, odricanjem te djelima ljubavi i milosrđa. U povodu svetkovine Kristova uskrsnuća, kao i pripreme za njega, to jest korizmenog hoda ususret Kristovoj pobjedi nad smrću, tamom i grijehom, razgovarali smo sa zadarskim nadbiskupom mons. Želimirom Puljićem.
Korizma se još zove i vrijeme milosti te vrijeme obraćenja. Zašto?
– Korizma je ozbiljno liturgijsko vrijeme koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. U našem kršćanskom hodu postoje etape povratka k izvorima, istinskom kršćanskom življenju i suobličavanju Kristu Patniku. Kad se kaže da je korizma milosno vrijeme misli se prvenstveno na vrijeme koje “daje šansu”. A ono je prigoda kako bismo se vratili Bogu, s njim više prijateljevali, produbili smisao molitve i postali mu što sličniji. Treba samo otvoriti oči i upoznati silne mogućnosti obraćenja i dobivanja milosti koje nam Bog dariva.
Pobožnost Križnoga puta
Tekstovi Božje Riječi koji se čitaju u vrijeme korizme na poseban način uvode vjernike u pripremu za Uskrs, od poziva na obraćenje do posta, molitve i borbe protiv napasti. Koje biste od tekstova Svetog pisma izdvojili uključujući i njihove poruke?
– Crkva nas po Božjoj Riječi poziva odmah na Čistu srijedu da “razderemo srca, a ne halje svoje.” I Krist govori o postu i molitvi koji moraju dolaziti iznutra. On se ljutio na farizeje i pismoznance koji su sve činili izvana, da ih ljudi vide kako bi naoko postali Bogu draži. Svetopisamski tekstovi kroz korizmene nedjelje postupno katehiziraju vjernike koji su primili krštenje, kao i one koji će to uskoro primiti. Tako se na primjer na prvu korizmenu nedjelju čita evanđelje o Kristu koji je napastovan, a na drugu odlomak evanđelja o njegovom božanskom preobraženju. Treća korizmena nedjelja donosi epizodu Krista koji je izvor vjere, poput bistre vode iz Jakovljeva zdenca. Četvrta korizmena nedjelja prikazuje slijepca od rođenja kome Isus otvara oči, pa predstavlja Krista kao svjetlost svijeta. Na petu korizmenu nedjelju čita se evanđelje o Lazarovom oživljavanju koje je bitno različito od Kristova uskrsnuća komu je on prvijenac. Šesta, pak, korizmena je nedjelja Muke Gospodnje. Tako nas svaka korizmena nedjelja uvodi u otajstvo Krista koji je istina, svjetlo i nada ljudi. Jer, on je gospodar života i smrti.
Prva korizmena nedjelja je Čista, druga – Pačista, slijedi Radosna… Možete pojasniti njihovo značenje?
– Nazivi za korizmene nedjelje Čista, Pačista, Radosna, Cvjetna, itd. nemaju neko teološko značenje u liturgiji korizmenog vremena. Nazivi su više odraz pučkog proživljavanja korizme kao vremena koje se ukorjenjuje u svakodnevlju. Narod je uvijek na svoj način interpretirao korizmu i pokušavao je proživjeti sebi svojstveno. Takvo gledanje i napor da se ona ostvari, ne odstupa od onog istinskog poziva na obraćenje i promjenu.
Korizma uključuje poziv na post, milostinju, molitvu, pokoru i djela milosrđa. Na koje se sve načine ove kreposti ostvaruju u kršćanskom životu? Kako u suvremenom svijetu živjeti korizmeno poslanje koje, između ostalog, uključuje velikodušno odricanje, nesebičnost, darivanje, ljubav bez računice, brigu za potrebite, borbu protiv grijeha, nenavezanost na materijalno u korist siromašnih, itd?
– Istina je kako nam se često čini da živimo u vremenu koje nije previše sklono raspravljati o Bogu i vjerskim temama. No, kada se pogleda malo ispod površine lako je uočiti da ima ljudi koji žive od “ideala vječitih” (Kranjčević) i spremni su na odricanje, imaju duha nesebičnosti i ljubavi bez računice; sve ovo što nabrajate. A Bog daje da sunce sja i zlima i dobrima. On podržava dobro i to je snaga naša. On pomaže u borbi protiv zla svake vrste, u društvu, u obitelji, u samima sebi. I to je nada naša. Ući u korizmu obredom pepeljanja znači obnoviti osobno odluku da ćemo se zajedno s Kristom suočiti sa zlom. Pobožnost Križnoga puta, koji rado obavljamo u korizmi, put je koji nas vodi do pobjede. One prave. Ne nad drugima, nego nad sobom. A do nje se stiže putem ljubavi kojom nadvladavamo mržnju; preko darivanja i dijeljenja dobara koje u nama svladava prirođene porive sebičnosti. To je pravi plod korizme.
Haške presude
Kako bi se vjernici što bolje pripremili za Uskrs, potrebno je intenzivnije živjeti zajedništvo s Bogom, kroz molitvu, euharistiju, sakramentalni život, ustrajnost na putu dobra i u borbi protiv napasti. Možete pojasniti njihovu ulogu?
– Uskrs je najveća kršćanska svetkovina. Nju smo pozvani slaviti ne samo izvana, nego i spasonosno iznutra. Tek tada Uskrs ima svoj smisao. Za takvo slavlje valja se “naoružati” borbom Duha, i naporom prijanjanja uz Boga. Korizma je izvrsna prigoda za snažan pedagoški, ljudski, asketski i duhovni napredak i rast u Gospodinu. Nije lako, međutim, danas istinski, vjernički slaviti i doživjeti Uskrs. Komercijalizacija je zahvatila i svetkovanje Uskrsa. Istina, nešto manje nego za Božić. Uzmite primjer u Zagrebu gdje će, kako se reklamira, na Uskrs biti otvoreni svi trgovački centri. Pita li se itko kakav će Uskrs biti djelatnicima u tim centrima?! Imaju li oni pravo na obiteljsko zajedništvo i radost koju donosi Uskrs. Paradoks je i u tome što je nedjelja spomendan Kristovoga Uskrsnuća. Dan Gospodnji. Uskrs je prvenstveno blagdan vjere koji se ne može ničim nadomjestiti.
Korizma uz poziv na obraćenje uključuje potrebu promjene srca iznutra. Što to podrazumijeva?
– U korizmenom vremenu Crkva poziva vjernike neka tijekom duhovne obnove čine određene konkretne aktivnosti; neka se popravljaju i pripravljaju put Gospodinu: “krivudavi putovi našega neispravnog kršćanskog hoda neka se ispravljaju, doline očaja i razočaranosti neka se popunjavaju vjerom u Gospodina, a bregovi uznositosti i oholosti neka se sravne činima naše poniznosti”. Korizma nam, dakle, pomaže da “srce mijenjamo”, da se popravljamo i duhovno “očvrsnemo”. Ona nas poziva i potiče da “krenemo u duhovni boj” protiv zla koje je i u nama i oko nas. Vjernici tijekom korizme idu “oboružani molitvom, postom i dobrim djelima” kako bi na proslavu uskrsnih blagdana prispjeli obnovljena srca i osnažena duha.
Ovogodišnji Uskrs slavimo u ozračju haaških presuda hrvatskim generalima Gotovini i Markaču. Kako se radovati, pogotovo obitelji osuđenih, kad znamo da su osuđeni heroji koji su žrtvovali živote za Lijepu našu?
– Najprije žao mi je što se to dogodilo u korizmi, neposredno pred početak Svetog Tjedna, kad nas liturgija vodi u Jeruzalem pratiti Isusa na njegovom križnom putu. Osuđenicima to može biti korisna i utješna okolnost. Jer, nisu prvi, a ni posljednji koji “stradavaju na pravdi Boga”, kako se ono kaže. Vjernicima, pak, koji su potreseni viješću iz Haaga presuda odvlači pozornost od onoga što sveto bogoslužje nudi na razmišljanje. A to je Isus Krist koji nas je svojom patnjom, smrću i uskrsnućem spasio i oslobodio. I ne daj Bože, rekao bi sveti Pavao, da se ičim drugim hvalimo, osim križem Gospodina našega Isusa Krista.
Uz ove tužne okolnosti generali su zaslužili čestitke za primjereno držanje tijekom presude, i posebice za spremnost da kao pravi heroji i dalje trpe za našu slobodu. S iskrenom solidarnošću s njihovim obiteljima želimo im blagoslovljene uskrsne blagdane. A njih i njihove suborce, koji su založili živote za neovisnost Republike Hrvatske, preporučujemo u molitve.
Pred vjernicima zadarske Crkve je hodočašće obitelji u Vranu. Što je dosad ostvareno u pripremama za taj događaj koji će se održati neposredno pred susret s papom Benediktom XVI. u Zagrebu? Kako ste zamislili susret u Vrani i koji su njegovi ciljevi?
– Ponajprije mi smo s velikom radošću primili vijest da je papa Benedikt XVI. prihvatio naš poziv da dođe u Hrvatsku 4. i 5. lipnja ove godine. Još uvijek čuvamo spomen na tri pohoda sluge Božjega pape Ivana Pavla II. Oni su se događali u važnim trenucima naše crkvene i nacionalne povijesti. Ovakvi susreti povezuju prošlost i sadašnjost, prolaznost i vječnost. Od početka smo povezani s Petrovim nasljednicima koji su nam bili bliski u teškim trenucima naše povijesti. Ističući kako dolazi na proslavu Nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji, te da se želi pomoliti na grobu blaženog Alojzija Stepinca, Papa je zapravo naznačio i ključ čitanja svoga pohoda. Okupljanjem obitelji želi se promicati bračne vrijednosti, a obiteljima pružiti ruku potpore i reći: Niste napušteni. S vama smo. A i samo odabrano geslo glasi: “Zajedno u Kristu”.
Susret u Vrani zamišljen je kao naš biskupijski susret obitelji. Cilj je naći se zajedno kao velika obitelj i posvijestiti našu pripadnost Katoličkoj crkvi. Živimo u vremenima kada opet treba svjedočiti svoju vjeru. A naše okupljanje je prigoda za to. Na razini naše nadbiskupije osnovan je odbor za pripremu susreta u Vrani. Pripreme se uredno odvijaju i radujem se tom našem okupljanju. Sve informacije mogu se dobiti u župnim uredima. Mi ne zatvaramo oči pred realnošću ugroze obiteljskih vrijednosti. Ali, i ne umaramo se poticati obitelji da ne zaboravljaju da su one mala “kućna Crkva” u kojoj treba danomice zahvaljivati Bogu za primljene darove. Posebno za dar koji muž i žena predstavljaju jedno drugome. U tom vidu možemo se nadati kako će i dolazak Pape biti poticaj u tom smjeru. Iz prijašnjih smo, naime, pohoda iskusili kako je svaki papin pastirski pohod donosio ljudima nadu, vraćao ponos, budio nutarnju snagu i ohrabrenje, te učvršćivao samosvijest o vlastitim vrijednostima koje smo baštinili i koje još postoje u narodu.
Što biste posebno rekli vjernicima Zadarske nadbiskupije u svojoj uskrsnoj poruci?
– U povodu Uskrsa mi ćemo ovih dana upućivati jedni drugima uskrsne čestitke i dobre želje. Isusovo uskrsnuće, naime, blagdan je radosti, optimizma i nade. Te krjeposti, koje su utemeljene i ugrađene u uskrsnim izvješćima o “prvom danu tjedna” (Mt 25, 1), danas su nam osobito potrebne. A Kristovo uskrsnuće, kao ključni događaj povijesti i ljudskih sudbina, snažno je vrelo takvog optimizma i nade. Osnaženi tom vjerom mi smo kadri “stajati uzgor” i kad pušu jake bure i oluje. Jer, Uskrsnuli je nada naša. On je svjetlo u povijesti ljudskog mraka i tame. On je središte i smisao svega. U toj vjeri i radosti želim svima blagoslovljene uskrsne blagdane.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program