Pogon za plavu ribu “ulovio” potporu od 10,7 milijuna kuna

Mi ćemo našim pogonom ulov prilagoditi i tržištu EU, primjerice, Španjolske, gdje ćemo postići veću cijenu. To ne znači da ćemo mi prekinuti suradnju s našim dosadašnjim partnerima iz riboprerađivačke industrije ili s Kali tunom kao uzgajivačem tuna, već ćemo se okrenuti izvozu. Očekujemo da ćemo u budućnosti izvoziti dvadeset posto godišnjeg ulova, kaže Šime Kosor

Ostvari li Ribarska zadruga Omega 3 svoj projekt izgradnje objekta za prebiranje, sortiranje, obradu, smrzavanje i skladištenje sitne plave ribe IQF tehnologijom u poduzetničkoj zoni Šopot u Benkovcu tržišni položaj svih ribara koji se bave ulovom sitne plave ribe drastično će se poboljšati i imat će većeg utjecaja na određivanje otkupne cijene svog ulova.
Tržišni lider
Pogon koji će izmijeniti hrvatsko ribarstvo trebao bi biti završen krajem ove godine, a najkasnije početkom iduće. Za njegovu izgradnju udruženim kaljskim ribarima odobreno je potpora u iznosu od 10,7 milijuna kuna iz IPARD Programa i to unutar mjere “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu strukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice”.
Kaljski su ribari prije dvije godine utemeljili ribarsku zadrugu “Omega 3” kako bi se što brže prilagodili Zajedničkoj ribarstvenoj politici i Zajedničkoj organizaciji tržišta u ribarstvu u EU. Ribarska zadruga već sad ima respektabilan ulov kojim udovoljava uvjetima za prihvat u organizaciju proizvođača. Omega 3 ima dvadeset četiri ribara u članstvu, koji ukupno posjeduju 27 brodova i brodica, od kojih većinu tvore 23 broda plivaričara koji love sitnu plavu ribu. Kapacitet flote procjenjuje se na 12.000 tona ulova, a ukupni ulov zadruge u 2010. godini iznosio je oko 9.000 tona uglavnom sitne plave ribe (srdele, inćuna i dr.) što čini dvadeset i pet posto ukupnog hrvatskog ulova. Time se Kaljani stavljaju u poziciju tržišnog lidera koji ima snagu utjecati na tržište, što će se u konačnici dogoditi kada bude završen spomenuti pogon čiji će ukupni godišnji preradbeni kapacitet pogona iznositi oko 4.000 tona smrznutih proizvoda.
– Centralni problem našeg sektora je podcijenjenost ulova. Nama je prosječna tržišna cijena kilograma ulovljene ribe 3,3 kune. Tržište se sastoji od ponude i potražnje. U našem slučaju na strani potražnje su krupniji sudionici poput Osteree, Adrije, Sardine. Oni bolje i kvalitetnije znaju zaštiti svoju poziciju, a njima prije svega odgovara što niža otkupna cijena. Ponudu, ulovni sektor čine puno razjedinjenih pojedinaca koji nemaju snagu tražiti odgovarajuću cijenu, kaže Šime Kosor, upravitelj Ribarske zadruge Omega 3.
Ponuda i potražnja
– Mi ćemo našim pogonom naš ulov prilagoditi i tržištu EU, primjerice, Španjolske, gdje ćemo postići veću cijenu. To ne znači da ćemo mi prekinuti suradnju s našim dosadašnjim partnerima iz riboprerađivačke industrije ili s Kali tunom kao uzgajivačem tuna, već ćemo se okrenuti izvozu. Očekujemo da ćemo u budućnosti izvoziti dvadeset posto godišnjeg ulova. Kada udruženi Kaljani izvezu dvije tisuće tona prerađenih i smrznutih srdela i inćuna u Barcelonu, taj manjak će se osjetiti na domaćem tržištu. Time se automatski u bolji položaj stavljaju drugi ribari u odnosu na otkupljivače ribe. Naime, otkupna količina sitne plave ribe na domaćem tržištu će pasti i ona će automatski postati traženija roba kojoj će rasti cijena. U uvjetima smanjenih količina sirovina na tržištu, riboprerađivači, ako žele nastaviti s proizvodnjom dosadašnjih količina, moraju pronaći način kako privući ribare da njima prodaju potrebne količine, kaže Kosor, dodajući da za većinu ribara nije sporno da je upravo veća otkupna cijena glavni način na koji ih se može privoljeti na poslovnu suradnju.