Najstariji i najveći kršćanski blagdan Uskrs ili Vazam, spomen uskrsnuća Isusa Krista kao temelja kršćanske vjere, slavi se danas među kršćanima diljem svijeta.
Uskrsom se slavi Isusova pobjeda nad smrću i nad grijehom, kao najočitije svjedočanstvo njegova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život.
U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.
Uskrs se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, odnosno Pashi. Dok su Židovi slavili čudesna Božja djela, koja je pokazao i izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, prijelaz iz smrti u život.
Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Najveći kršćanski blagdan slavi se tri dana, počinje večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, a vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je četrdesetodnevni post što počinje na Pepelnicu kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokore.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru – u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Svakih nekoliko godina, a tako i ove, zbog poravnavanja uskrsnih kalendara temeljenih na proljetnoj ravnodnevnici i Mjesečevim mijenama, Uskrs će istoga dana proslaviti i vjernici koji Uskrs slave po gregorijanskom te po julijanskom kalendaru.
U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepliću se katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno pretkršćanskim običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode i slavljenje nove godine.
Uskrsni običaji počinju Cvjetnicom, kada se u crkvama blagoslove grančice masline, drijenka, vrbe, rakite, palme, a u Velikom tjednu se po tradiciji priprema za nastupajuće blagdane, uređuje se kuća, priprema hrana i odjeće, bojaju i ukrašavaju jaja, pisanice. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs vjernici nose jelo na blagoslov u crkvu.
Vjernici danas slave Uskrs diljem Hrvatske svečanim liturgijama u crkvama koje su se u korizmenom 40-dnevlju spremale za svetkovanje vazmenog otajstva.
Među ostalim, misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a u pravoslavnoj crkvi Svetog Preobraženja Gospodnjega na zagrebačkom Cvjetnom trgu mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Bundesliga
Andrej Kramarić postigao dva pogotka u porazu Hoffenheima kod Bochuma
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Real Madrid pobjedom u San Sebastianu napravio još jedan korak prema naslovu prvaka
Ostali sportovi
ATP Madrid
Borna Ćorić je doživio težak poraz od Zvereva i ispao u drugom kolu Madrida
Moda
zadarski concept store
[FOTO] Tiramol proslavio 10. rođendan. Sana Baraba: ‘Na rubu sam suza od sreće’
Ostali sportovi
Fair play vrijedan nagrade
Odbojkaši Medicinske škole Ante Kuzmanića ispravili suca na svoju štetu
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
legendarni veslač