Zadar je uvijek bio vezan uz zrakoplovstvo

Nakon ovog događaja povijest Zadra i povijest zrakoplovstva ispreplele su se na različite načine. U Prvom svjetskom ratu austro-ugarska vojska i mornarica planiraju u Zadru napraviti hidroplansku postaju, što će za civilno zrakoplovstvo biti napravljeno tek za vrijeme talijanske uprave između dva rata kada će Zadar hidroplanskim linijama biti povezan s nekoliko gradova

Za dvadesetak će se dana ili, preciznije, 12. svibnja navršiti točno stotinu godina od kako je u Zadru čovjek prvi puta poletio letjelicom težom od zraka. Riječ je o pilotu Ivanu Vidmaru koji je svoja tri leta izvedena tog dana u Zadru na zrakoplovu tipa “Bleriot XI” ostvario uzletjevši s Ravnica. Tim je događajem Zadar, danas jedno od glavnih zrakoplovnih središta naše zemlje sa svim predispozicijama da postane regionalno zrakoplovno središte, upisan na svjetsku zrakoplovnu kartu i to nepunih devet godina od prvog čovjekovog leta letjelicom težom od zraka, odnosno od poznatog leta braće Wright i njihova “Flyera”. O prvom zadarskom letu zrakoplovom, ali i ranijim balonskim letovima, kao i o počecima letenja u hrvatskim krajevima govori nam mr. spec. aeronaut. Leonard Eleršek, pukovnik HRZ i PZO i autor knjiga “Priručni englesko-hrvatski zrakoplovni rječnik” te “Homo volans, rani hrvatski avijatičari: 1554 – 1927” koji je na temu “Prvi let u Zadru i počeci letenja u Hrvatskoj” prije dva tjedna u organizaciji Aerokluba Zadar održao predavanje u Gradskoj knjižnici Zadar.
Trapez
– Za francuske uprave u Zadru je davne 1807. godine upriličen prvi balonski let. Bio je to balon bez posade, a uzletio je u čast Napoleonovog rođendana i mira koji je francuski imperij sklopio s ruskim carem Aleksandrom I. Postoji i zapis o prvom čovječjem letu u Zadru koji se dogodio koncem istog stoljeća.. Naime, 1890. godine s tadašnje je Nove obale balonom sistema Montgolfier poletio poznati talijanski letač Giacomo Merighi. Umjesto košare njegov je balon imao trapez na kojem je Merighi za leta izvodio akrobacije. Taj su događaj zabilježili i tadašnji zadarski novinari, kazuje Eleršek i nastavlja:
– U svibnju 1912. godine u Zadar na poziv društva Hrvatski sokol dolazi poznati sportski zrakoplovac Ivan Vidmar, Tršćanin slovensko-talijanskog podrijetla. U Zadar je došao nakon uspješnog pothvata, odnosno leta nad morem na relaciji Trst – Venecija. Inače, mladi Vidmar je za pilota zrakoplova učio u pilotskoj školi u Pordenoneu, dok je pilotski ispit položio u Milanu 1911. godine. Dozvolu za letenje talijanskog aerokluba broj 41 priznaje mu i austrijski aeroklub. Zadar je bio prva postaja na njegovoj turneji po jugoistoku u sklopu koje je nastupio u Splitu, Cetinju, Zagrebu, Bosanskom Brodu, Beogradu… Letio je na zrakoplovu tipa “Bleriot XI”, tada vrlo raširenom modelu kojim je istoimeni konstruktor preletio La Manche 1909. godine. Zrakoplov je, kako nam prenose tadašnje novine, bio izložen u hangaru na Ravnicama gdje ga je razgledavalo radoznalo građanstvo, a za prelijepog vremena 12. svibnja 1912. godine Vidmar je uzletjevši s poljane Ravnica izveo tri uspješna leta.
Izvještaji Narodnog lista
Tadašnji Narodni list dvama je tekstovima obilježio ovaj događaj. Prvim tekstom Vidmarov je let najavljen riječima: “Dakle, sutra ćemo po prvi put prisustvovati jednom izvanrednom zrakoplovnom spektaklu. Avijatičar je vrlo mlad. Zove se Ivan Vidmar, mnogo je poznat u zrakoplovnim krugovima zbog toga što je preletio Jadransko more na potezu od Venecije do Trsta. Ravnice će se pretvoriti u aerodrom. Hangar će biti podignut u sjeveroistočnom dijelu. Odbor za tu priredbu pobrinuo se da postavi tribine za uzvanike i građane. Ulaznice su predviđene radi pokrivanja troškova. Vidmar će letjeti na elegantnom avionu marke Bleriot od 50 konjskih snaga sagrađenim 1912. godine. Avion je od četvrtka izložen u Gradskoj loži gdje se pruža građanstvu mogućnost da ga razgleda”.
O uspješnim letovima isti list izvjestio je čitateljstvo naredne subote: “Prošle nedjelje po podne digao se s vojnog vježbališta mladi i odvažni tršćanski aviatik Ivan Vidmar u zrak na svome elegantnom aeroplanu sustava Bleriot. Pri prvom lijetu koji je trajao 12 minuta digao se je 300 m visoko i kružio je oko letališta. Pri drugom lijetu digao se je 600 m i ostao 24 minute te preletio Zadarski kanal i nadvio se nad otoke. Treći put ostao je 27 minuta, digao se 800 m i kružio nad Zadrom i bližom okolicom sve do iznad Filipjakova. Sva tri lijeta posve su uspjela, uvijek se je lijepo dizao i u plošnom lijetu lagano spuštao. Občinstvo je bilo izvanredno zadovoljno i priredilo je mladom i smjelom avijatičaru burne ovacije, koji je iz visina pozdravljao rukom. Na ulaznicama utjerana je svota od 4000 kruna u korist Vidmara”.
– Poznata je jedna fotografija ovog događaja, a snimio ju je četrnaestogodišnji Hamilkar Vitaliani. i ističe:
– Stavimo li događaj o kojem govorimo u širi kontekst valja uočiti kako su se prvi letovi zrakoplova u Zadru dogodili relativno kasno. Izveli su ih strani letači pa oni nemaju veći značaj za hrvatsku zrakoplovnu povijest. Ipak, izuzetno su važni za naš grad koji je s vremenom, sa svojim civilnim, vojnim te školskim kapacitetima postao istinskim središtem zrakoplovstva u Hrvatskoj!
Vidmar i Zadar
Nakon ovog događaja povijest Zadra i povijest zrakoplovstva ispreplele su se na različite načine. U Prvom svjetskom ratu austro-ugarska vojska i mornarica planiraju u Zadru napraviti hidroplansku postaju, što će za civilno zrakoplovstvo biti napravljeno tek za vrijeme talijanske uprave između dva rata kada će Zadar hidroplanskim linijama biti povezan s nekoliko gradova. Već na početku Drugog svjetskog rata na ovim prostorima Zadar je iz zraka bombardiran, događaj koji će najaviti zlu sudbinu grada kojeg će savezničko zrakoplovstvo tijekom posljednjih godina rata u potpunosti porušiti. U bivšoj državi Zadar je važno središte civilnog i vojnog zrakoplovstva, a napadi zrakoplova na Zadar zabilježeni su i u Domovinskom ratu. Danas je Zadar jedno od središta zrakoplovstva u Hrvatskoj.
– Inače, sudbina je na neki način još jednom povezala Ivana Vidmara i Zadar. Naime, nakon završetka Prvog svjetskog rata u kojem je letio kao vojni pilot austro-ugarskog zrakoplovstva i u kom je prebjegao Talijanima, Vidmar je radio kao civilni pilot i instruktor letenja u pilotskoj hidroplanskoj školi braće Kozulić, inače podrijetlom s otoka Ista, u Portorožu. Braća Kozulić bili su pak vlasnici golemog brodogradilišta u Tržiću (tal. Monfalkone) koje su naslijedili od roditelja, a njihov je djed Antun brodarski biznis iz Lošinja prebacio u Trst. Unuci Kozulić postali su tridesetih godina najveći talijanski zrakoplovni prijevoznici te proizvođači hidroplana čiji su modeli držali čak 47 zrakoplovnih rekorda. Upravo je njihova tvrtka S.I.S.A. započela 1926. komercijalni prijevoz putnika hidrozrakoplovom na liniji Trst – Zadar, objašnjava Eleršek ističući kako naša zemlja ima bogatu zrakoplovnu povijest, te kako su među ranim zrakoplovnim konstruktorima i pilotima bili brojni Hrvati. Tako među ranim pilotima koji su letjeli još 1910. godine navodi Ivana Bjelovučića, sina Pelješkog kapetana koji se skrasio u Peruu, i koji je postao jednim od najvećih europskih letača, utemeljitelja i prvog zapovjednika austro-ugarskih mornaričkih zračnih snaga Viktora Klobučara, izumitelja Slavoljuba Penkalu, Josipa Korvina, Dragutina Novaka i Ivana Sarića dok među konstruktorima iz 1910. godine navodi Slavoljuba Penkalu, Josipa Korvina, Ivana Sarića te Merćepovu radionicu u kojoj je do kraja 1913. godine proizvedeno čak sedam aviona.
100 godina od hidroplana
– Ne bi se smjelo zaboraviti da će se uskoro, u rujnu navršiti 100 godina od prvog uzleta hidroplana u Austro – ugarskoj. Prvi uzlet s mora u Monarhiji izveo je 27. rujna 1912. u Pulskoj ratnoj luci mornarički časnik, pilot balona, dirižabla, jedrilice, aviona, hidroplana, konstruktor zrakoplova i utemeljitelj austrougarskog mornaričkog zrakoplovstva Viktor Klobučar pl. Rukavina od Bunića. Tu bi značajnu obljetnicu za našu zrakoplovnu povijest također valjalo dostojno obilježiti. Bilo bi fantastično kada bi se na samu stogodišnjicu u spomen na ovog hrvatskog velikana iz pulske luke uzdigao jedan od naših hidroavina ili amfibija. Osim njega, naglasimo da je Emil Uzelac bio prvi zapovjednik austro – ugarskog zrakoplovstva kopnene vojske koje je pripremio za Veliki rat te ga kroz ratne godine izuzetno uspješno vodio, ističe Eleršek i zaključuje:
– Nikako ne bismo smjeli zaboraviti dostignuća brojnih Hrvata među pionirima zrakoplovstva na ovim prostorima ali i širom Europe, pa i svijeta. Promatrajući njihova dostignuća možemo biti ponosni na našu zrakoplovnu baštinu koja je veliki zalog za budućnost zrakoplovstva u Hrvata.

Spomen ploča na Ravnicama

Inače, u sklopu predavanja kojeg sam o ovom događaju nedavno održao u Gradskoj knjižnici Zadar povela se zanimljiva rasprava, a rodila se i ideja da se prigodnom spomen pločom koju bi se postavilo na Ravnicama obilježi ovaj događaj. Ljudi koji vode grad pokazali su interes za ovu vrijednu inicijativu, a koliko mi je poznato Aeroklub priprema prigodni program za stogodišnjicu prvog zrakoplovnog leta u Zadru, objašnjava Eleršek