Važno svjedočanstvo Domovinskog rata

Ovdje se na izniman način pokazalo važnim sudjelovanje medicinskog osoblja, pa je ova monografija vrijedan dokument koji trajno podsjeća na to vrijeme, rekao je povjesničar Zlatko Begonja
Na zadarskom Sveučilištu predstavljena je knjiga bivšeg ministra obrane RH, dr. Andrije Hebranga, “Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku od 1990. do 1995”. Predstavljanje je održano u organizaciji Sveučilišta Zadar – Odjela za povijest i Odjela za zdravstvene studije, Hrvatskog liječničkog zbora – Podružnica Zadar, Hrvatske liječničke komore – Županijskog povjerenstva Zadar, Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. – 1991., udruge “Žene u Domovinskom ratu” i Koordinacije udruga iz Domovinskog rata.
O knjizi su govorili Dijana Vican, rektorica zadarskog Sveučilišta, Zlatko Begonja s Odjela za povijest Sveučilišta, Marjan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, recenzent knjige, te akademik Vjekoslav Jerolimov, Petar Lozo s Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta, Mile Gverić kao autor jednog poglavlja i Andrija Hebrang, glavni urednik monografije.
Ustroj saniteta
Rektorica Vican istaknula je kako joj je posebna čast što je Sveučilište domaćin predstavljanju ove monografije.
– Ovako okupljeni iskazujemo najdublje poštovanje prema onima koji su nas zadužili u Domovinskom ratu, liječnicima, sestrama i svim zdravstvenim djelatnicima, a posebno pozdravljamo vas gospodine Hebrang što 1990. godine niste dvojili oko toga tko nam je prijatelj, tko neprijatelj – kazala je Vican, dodajući kako je opčarana knjigom.
Povjesničar Zlatko Begonja dao je vremenski okvir tadašnjih događanja, pojašnjavajući okolnosti rata i razloge koji su do njega doveli:
– Naravno da ne mogu govoriti kao čovjek saniteta, ali ću govoriti o tome što je naše liječnike i sestre dovelo dotle da budu sastavni dio ratnih događanja – kazao je Begonja, govoreći o zločinačkim strastima i bolesnim procesima u skupinama koje su dovele do rata.
– Ovdje se na izniman način pokazalo važnim sudjelovanje medicinskog osoblja, pa je ova monografija vrijedan dokument koji trajno podsjeća na to vrijeme. Uloga saniteta bila je od iznimnog značaja, autor nas upoznaje s redoslijedom događaja i pojašnjava organizacijski ustroj saniteta, te podatke o rehabilitaciji branitelja i rezultatima njihova liječenja. Može se zaključiti koliko je širok bio spektar djelovanja liječnika i sestara u Domovinskom ratu. Zdravstveno osoblje pokazalo je razvidnu razinu hrabrosti – kazao je Begonja.
Uloga Medicinskog fakulteta
Profesor Klarica o monografiji je govorio sa aspekta Medicinskog fakulteta ističući ulogu te ustanove u organizaciji saniteta u Domovinskom ratu. Naglasio je kako je toga dana u Zadru u tri svojstva: kao dekan, recenzent monografije i dijete ovoga kraja. Govorio je o počecima Medicinskog fakulteta u Zagrebu, smatrajući ga najzaslužnijim za obrazovanje liječnika koji su se pridružili Domovinskom ratu.
– Sve je bilo protiv osnivanja fakulteta, ali 1917. godine tadašnji Hrvatski sabor osnovao je Medicinski fakultet koji je imao neprocjenjiv utjecaj na razvoj biomedicinske struke. Fakultet je od samog početka sudjelovao u osnivanju saniteta, to je bila jedna organizirana postrojba pred sam početak Domovinskog rata. Predvidjeli smo što će biti, pa se je trebalo pripremiti – kazao je dr. Klarica.