Proroković: U sadržajnom smislu još puno toga treba napraviti i osuvremeniti

Opći cilj za kojeg su vezani i planovi rada veže se, naravno, uz što bolju prilagodbu aktivnosti svih sveučilišnih sastavnica na Bolonjski proces i promjene koje se uz njega vežu. U tom smislu, nisam postavila visoke aspiracije, već ću biti zadovoljna ako strategijom malih koraka uspijemo riješiti postojeće i na vrijeme anticipirati buduće probleme
Ana Proroković naslijedila je Dijanu Vican na mjestu prorektorice za studije i studentska pitanja Sveučilišta u Zadru, nedugo nakon što je ova imenovana na to mjesto. Nakon što je 1991. diplomirala na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru godinu dana radi kao psiholog pri Hrvatskoj vojsci, a potom 1992. dolazi na Odsjek, današnji Odjel za psihologiju gdje ostaje do dandanas. Od 1992. do 2000. bila je asistent, od 2000. do 2005. docent, od 2005. izvanredni profesor, a 2007. postaje pročelnicom Odjela, te je na toj poziciji zatiče izbor za prorektoricu.
Prorektorica Sveučilišta u Zadru ste postali relativno iznenadno. Kako ste reagirali na rektorovu odluku da zamijenite Dijanu Vican na mjestu prorektorice za studije i studentska pitanja?
– Moram priznati da odluku o preuzimanju funkcije prorektorice za studije i studentska pitanja Sveučilišta u Zadru nije bilo nimalo lako donijeti. Bila sam svjesna toga koliko me posla čeka, osobito u ovim nezahvalnim vremenima reforme visokog obrazovanja i ulaska u drugu fazu Bolonjskog procesa. Akademska zajednica je u mnogo čemu vrlo specifična radna i društvena sredina, a riječ je o vrlo zahtjevnom poslu u kojem su dobrodošle i menadžerske i diplomatske i socijalne vještine, dok istovremeno treba rješavati vrlo konkretne i prizemne probleme. Bilo mi je sasvim jasno da će ovaj posao odnijeti puno i fizičke i intelektualne energije, a efekte takvog rada javnost uglavnom percipira kroz pogreške i propuste, dok se pozitivni pomaci često ne vide ili ih se podrazumijeva same po sebi.
Prilagodba ‘bolonjskome’ S druge strane, takvi se poslovi mogu doživjeti i kao izazov, mogućnost da se doista uradi nešto dobro, potaknu novi razvojni projekti, realiziraju neke dobre ideje i slično. Kako god, na vagi je bilo puno elemenata za razmišljanje, a odluku sam donijela u dogovoru s obitelji i onim kolegama do čijeg mišljenja mi je iznimno stalo.
Kako usklađujete obaveze u nastavi s novom funkcijom?
– Srećom, u ovom semestru nemam puno nastavnih obveza (stare generacije su iza mene, a diplomski studiji još nisu počeli), pa za sada u tom smislu nema problema. Ova funkcija u formalnom smislu i ne predviđa puno nastavnih obveza, ali praktično vas nema tko zamijeniti, pa se već pomalo pribojavam kako ću uskladiti sve te obveze u slijedećoj akademskoj godini. Sasvim sigurno neću moći realizirati svu nastavu predviđenu studijskim programom, ali u planu je zapošljavanje novih kadrova, a nešto se može riješiti i vanjskom suradnjom.
Kakvi su vaši planovi u mandatu koji je pred Vama?
– Opći cilj za kojeg su vezani i planovi rada veže se, naravno, uz što bolju prilagodbu aktivnosti svih sveučilišnih sastavnica na Bolonjski proces i promjene koje se uz njega vežu. U tom smislu, nisam postavila visoke aspiracije, već ću biti zadovoljna ako strategijom malih koraka uspijemo riješiti postojeće i na vrijeme anticipirati buduće probleme. Čini mi se da je u ovom trenutku ključno osigurati da cijeli sustav funkcionira normalno, a onda se u doglednoj budućnosti možemo nadati kreativnijim poslovima i okrenuti više razvojnim procesima.
Kako ocjenjujete dosadašnju provedbu Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Zadru?
– Ako gledamo opću sliku provedbe Bolonje na Sveučilištu u formalnom smislu, onda sami sebi možemo dati pozitivnu ocjenu. Međutim, u sadržajnom smislu još se puno toga treba napraviti i osuvremeniti. Također, u usporedbi s drugim hrvatskim Sveučilištima, napravili smo dobar posao i iskoristili neke prednosti koje imamo kao relativno malo i integrirano sveučilište.
Novi studiji Načelno se može reći kako se većina profesora teško prilagođava na ove promjene, jer je nekima postala gotovo nemoguća misija uskladiti nastavne, znanstvene i “za sada” naglašene administrativne obveze. Ipak, treba biti optimist, uložiti malo više napora i strpljenja u ovim prijelaznim fazama, a pozitivni efekti će se kad-tad, nadamo se, vidjeti i osjetiti.
Sveučilište u Zadru raste iz godine u godinu. Kakve promjene, odnosno novine nas očekuju po pitanju studijskih programa?
– Planova za pokretanje novih studija, naravno, ima (npr. prehrambena tehnologija, ribarstvo i dr.). Međutim, dinamika otvaranja i realizacije novih programa ovisi o čitavom nizu faktora od kojih jedan dobar dio ne ovisi samo o željama i aktivnostima našeg sveučilišta. Jedno je sigurno: Sveučilište će sigurno rasti, ali ne pod cijenu smanjenja kvalitete postojećih studija, već upravo suprotno. Trenutno se puno radi upravo na unaprjeđenju kvalitete svih aspekata sveučilišnog rada (nastavnog, znanstvenog i administrativnog), što nije nimalo lak posao.
Studentski standard u Zadru, s obzirom na prehranu i smještaj, je izrazito na niskoj razini. Koji su planovi na poboljšanju tih pitanja?
– Srećom, nisu to više samo planovi. Uz projekt sveučilišne biblioteke, već je krenuo i projekt novog studentskog doma i restorana (lokacija u novom kampusu) za koje se nadamo da će izgradnja početi već slijedeće akademske godine. I ova posljednja događanja (studentski prosvjedi) govore da su se studentski povici počeli napokon ozbiljno shvaćati, a s tim u vezi imamo i nova obećanja MZOŠ-a kako će financijski poduprijeti poboljšanje studentskog standarda na razini cijele države, odnosno, svih hrvatskih sveučilišta. Time se uglavnom misli upravo na smještaj, hranu i prijevoz.