Cijene hrane i energenata treba zaštiti

Ova situacija neizdrživa je za sve, osim za onu vrhušku koja ima dobra primanja. Hrana i energenti su socijalna i razvojna komponenta i ne može se prepustiti tržištu da određuje njihovu cijenu, upozorava Uranija

Najnoviji udar na kućne proračune hrvatskog stanovništva jest poskupljenje hrane. Pojedine namirnice su u listopadu skuplje za čak jednu četvrtinu nego što je bilo ranije. Porast cijena hrane došao je kao logična posljedica sušne godine koja je smanjila poljoprivredne prinose kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Tržišni mehanizam je reagirao i uslijed nestašice sirovine došlo je do porasta cijene hrane. Jednostavna ekonomska računica u kojoj na kraju ceh plaćaju potrošači. U Hrvatskoj to znači još jedan udar na ionako osiromašeno stanovništvo nikakve kupovne moći koje je dovedeno na rub egzistencije.
Zadarski sindikalist Vedran Uranija smatra kako je u ovoj situaciji zakazala Vlada RH koja po njemu pada na ispitu iz socijalne politike. Po Uraniji tržište nikako ne može diktirati cijenu hrane i to ne samo hrane nego niti energenata.
– Povećanje cijene hrane i poskupljenje energeneta plus rast inflacije pokazuju da je socijalna država zakazala. Na Gospodarsko-socijalnom vijeću predstavnici Vlade, gospodarstvenici i sindikati trebaju raspraviti ozbiljno o svemu tome, a ne deklarativno. Naime, već smo imali slučajeva da se raspravlja kada je odluka o poskupljenju već donesena. Ne govorim samo o GSV-u na razini republike Hravtske nego i na razini gradova i županija. Mi imamo GSV u Zadru, ali koliko on djeluje to je druga priča. Treba zajednički donijeti konkretne mjera kojima bi se amortizirao ovaj udar na građane, kaže Uranija.
Nova poskupljenja su neidrživa za građana, kako ocjenjuje Uranija te predlaže konkretne poteze koje treba povući kako bi se stanje barem donekle normaliziralo.
– Ova situacija neizdrživa je za sve, osim one vrhuške koja ima dobra primanja. Hrana i energenti su socijalna i razvojna komponenta i ne može se prepustiti tržištu da određuje njihovu cijenu, iako iz nekih ministarstava čujemo da treba biti baš tako. Neke od mjera koje se mogu donijeti jesu niži PDV na hranu, formiranje posebnih fondova za pomoć najugroženijima. Imamo primjer Austrije gdje se otvaraju centri u kojima se hrana i druge potrepštine mogu kupiti po diskontnim cijenama, govori Uranija.