Zovko: Balast Pave Barišića prevelik je da bi se bavio resorom znanosti i obrazovanja

Novom ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću prognoziraju sudbinu bivšeg HDZ-ovog ministra Mije Crnoje koji se, pod pritiskom niza afera, na kraju sam povukao iz Karamarkove vlade. Za razliku od Crnoje, protiv Barišića se digla i hrvatska akademska zajednica, zbog navodnog plagijata znanstvenog rada za koji je prijavljen još 2011. godine. Zbog optužbi za intelektualnu krađu uskoro se sastaje Odbor za etiku Ministarstva znanosti i obrazovanja, čiji je predsjednik Vlatko Silobrčić, najavio kako će Odbor čim prije ispitati prijavu protiv novoimenovanog ministra.
Na njegov izbor u Vladi upozorio je i profesor filozofije sa Sveučilišta u Zadru Jure Zovko, bivši pomoćnik ministra znanosti i znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju koji smatra kako bi zbog niza afera u svojoj karijeri Barišić trebao podnijeti ostavku.
– Sumnjam da će Pavo Barišić odstupiti s funkcije ministra, ali zato bi ga premijer Plenković trebao pod hitno razriješiti, jer će postati prevelik balast za Vladu. Netko tko je već jednom smijenjen s dužnosti pomoćnika ministra, i to nakon nepune dvije godine rada, ne bi smio po mojoj prosudbi biti ministar. Balast što ga Pavo Barišić nosi za sobom prevelik je da bi se on mogao baviti resorom znanosti i obrazovanja, a o njegovim bi aferama prije svega detaljno trebalo izvijestiti javnost – kaže profesor Zovko, nabrajajući i Barišićeve “grijehe iz karijere”.
– Od svih njegovih grijeha najviše me smeta što je 2006. godine kao pomoćnik ministra znanosti u vrijeme dok je ministar bio Dragan Primorac, aplicirao na znanstveni projekt Ministarstva znanosti vrijedan pola milijuna kuna, zbog čega je kasnije došlo do velike afere. Koristeći funkciju pomoćnika ministra, Barišić je naknadno projekt prijavio na ime druge osobe s Instituta za filozofiju kako on osobno ne bi bio naznačen kao voditelj projekta, iako je proces recenziranja bio gotov, a sustav zaključan. On je otključao sustav i promijenio ime voditelja kako ne bi bio u sukobu interesa. Ako je ranije radio stvari zbog kojih je na kraju bio smijenjen, pitam se što je sve spreman raditi danas kada kao ministar nema nikave kontrole iznad sebe? – kaže Zovko koji je dobro upoznat sa znanstvenom karijerom ministra Barišića.
– Drugi ključan segment koji mu zamjeram jest izbor za znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, riječ je o rangu redovitog profesora na Institutu za filozofiju, također za vrijeme mandata pomoćnika ministra dok mu je radni odnos bio u statusu mirovanja. I treće, zamjeram mu što je s iste te dužnosti omogućio da se za ravnatelja Instituta za filozofiju izabere čovjek koji je dobio samo trećinu glasova članova Znanstvenog vijeća Instituta, ali je bio njegov čovjek. U isto vrijeme profesor Stipe Kutleša dobio je čak dvije trećine ali je po odluci Barišićevih ljudi u Upravnom vijeću Instituta to ignorirano. To su sve stvari koje mu ne služe na čast i diskvalificiraju ga za poziciju ministra – vjeruje Jure Zovko.
Još jedan zadarski profesor, poznati kritičar političke i kulturne zbilje Zadra i Hrvatske, Vinko Srhoj s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, vrlo je otvoren o Barišićevu imenovanju.
– Slučaj novoizabranog ministra znanosti Pave Barišića nije tek jedan slučaj nego skup afera od kojih bi svaka dostajala za smjenu. Zapravo je nevjerojatno da netko tko je u akademskoj zajednici godinama prvo aferaško ime postane ministrom resora u kojemu su afere i nastale. Možda najbenignije zvuči činjenica da je Barišić nekoliko godina držao 19 kolegija na četiri hrvatska sveučilišta, što je više stvar za Guinnesa nego za raspravu je li to uopće izvodivo u sustavu bolonjskog visokog školstva. Naravno, znamo na Sveučilištu da ni super Pavo ni bilo tko drugi tu nastavu ne može održati, nego da je samo nositelj predmeta, a drži ih netko drugi, ili drži koncentriranu nastavu, što je stvar izvanrednog stanja. O kvaliteti takve nastave sasvim je suvišno raspravljati – kaže profesor Srhoj, navodeći da su po njemu još ozbiljnije Barišićeve afere s dvostrukom naplatom troškova puta i dnevnica “koje su prelile čašu njegovu nadređenom ministru Primorcu da ga udalji s mjesta pomoćnika”.
– Ako profesor Barišić danas tvrdi da nikada nije uzeo dvostruke dnevnice, što je on to onda vratio na ministrov zahtjev u proračun. Kada danas Barišić tvrdi da nikada nije uzeo povlašteni stambeni kredit od splitskog sveučilišta, što jest istina, kako tumači odluku Ministarstva da je takav kredit koji mu je Senat splitskog sveučilišta odobrio, neetičan i da stoga i nije realiziran. Da u grijehe ne spomenemo i znanstveni projekt kojemu je promijenio nositelja kada je već bio zaključen i više se nije smio prepravljati, da bi izbjegao sankcije – upozorava Srhoj koji je, uz profesora Zovka, bio jedan od rijetkih koji su pristali pričati na ovu temu.
Ovakav “obrambeni” stav donekle je razumljiv jer se ljudi iz znanstvenih krugova boje Barišićeve osvete, budući da bi ih sada, kao član Vlade, mogao “pomesti” svojom ministarskom metlom.