Hospicij – moderna zdravstvena ustanova

Palijativna skrb, kako je istaknula dr. Klarin, sveobuhvatna je skrb za bolesnika u terminalnoj fazi. Predstavlja aktivnu brigu multiprofesionalnog tima o pacijentu i njegovoj obitelji, kada pacijentova bolest više ne odgovara na aktivno liječenje
U organizaciji Lige protiv raka Zadar i Hrvatskog društva za hospicij i palijativnu skrb HLZ ogranak Zadar, dr. med Ljiljana Klarin održala je u petak u Gradskoj knjižnici Zadar – ogranak Arbanasi predavanje na temu palijativne skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Palijativna skrb, kako je istaknula dr. Klarin, sveobuhvatna je skrb za bolesnika u terminalnoj fazi. Predstavlja aktivnu brigu multiprofesionalnog tima o pacijentu i njegovoj obitelji, kada pacijentova bolest više ne odgovara na aktivno liječenje, a cilj takve skrbi je suzbiti bol i ostale simptome te pružiti bolesniku kompletnu potporu. U zbrinjavanju sudjeluje obitelj, tim liječnika, socijalna služba, kućna njega i članovi dobrovoljnih udruga, a uloga liječnika obiteljske medicine je da koordinira taj timski rad. Hospicij, kako je dalje pojasnila, predstavlja modernu zdravstvenu ustanovu s nizom sistema pružanja pomoći ljudima na kraju života, ali i njegovateljima-obiteljima.
– Cilj palijativne skrbi je postići i održati najveći stupanj fizičke, emocionalne, stručne i socijalne sposobnosti. Palijativna skrb olakšava bol i ostale tegobe, integrira psihosocijalna i duhovna gledišta u skrbi bolesnika te nudi sustav podrške kako bi se bolesniku pomoglo živjeti što je moguće normalnije, kazala je dr. Klarin, istaknuvši da je kod palijativne medicine pozornost usmjerena na osobno iskustvo pacijenta s bolešću, na kvalitetu života, smanjenje patnji i zadovoljenje osobnih ciljeva.
Usporedivši razvijenost palijativne skrbi u svijetu i kod nas, dr. Klarin je navela da je u 120 zemalja palijativna skrb prihvaćena kao normalan vid medicinske skrbi, dok u Hrvatskoj još nije razvijena iako je pokušaja bilo. Osnovana je 1995. godine Udruga prijatelja hospicija. Godine 2000. organizirane su prvi hospicijski kućni posjeti, uglavnom volonterski. No, prema riječima dr. Klarin, zakoni oko osnivanja palijativnih zdravstvenih ustanova su nedorečeni, a potrebna je i edukacija voditelja palijativne skrbi te volontera i populacije.
– Cilj nam je organizirati dva profesionalna palijativna tima, pronaći dva liječnika s afinitetom prema palijativnoj skrbi, medicinske sestre i fizioterapeuta, kao što je to već napravljeno i odlično funkcionira u Puli i Rijeci, rekla je dr. Klarin, zaključivši da hospicij i palijativna skrb predstavljaju osnovno ljudsko pravo.