Sad sam ja taj koji prikuplja ponude

Gradonačelnik Grada Zadra dr. Zvonimir Vrančić čvrsto želi da Glazbene večeri u Sv. Donatu naprave jedan iskorak. Grad će unatoč recesiji izdvojiti više novca nego inače, a gradonačelnik će se izravno potruditi da u Festivalsko vijeće dovede ljude iz gospodarstva koji mogu pridonijeti da program bude što bolji
Prije nepunih mjesec dana na mjesto umjetničkog ravnatelja Glazbenih večeri u Sv. Donatu izabran je Jurica Šoša. Šoša je na dužnost ravnatelja izabran na dvije godine, a na tom mjestu zamijenti će Tomislava Fačinija, koji odlazi nakon četiri godine obnašanja dužnosti ravnatelja Glazbenih večeri u Sv. Donatu.
Odluka je to Festivalskog vijeća na prijedlog osnivača Grada Zadra. Iako su na mjesto ravnatelja festivala bili predloženi maestro Ivan Repušić i muzikologinja Katarina Livljanić, njih su se dvoje zahvalili na ponudi budući da zbog prevelikog angažmana, odnosno nemogućnosti čestog boravka u Zadru, ne mogu obnašati tu dužnost.
Mladi pijanist Jurica Šoša inače je dirigent HPGD “Petar Zoranić” i profesor u Glazbenoj školi “Blagoja Bersa” u Zadru.
Šoša je na dužnost ravnatelja izabran na dvije godine, a pred njim je zahtjevan zadatak – organizacija 50. Glazbenih večeri u Sv. Donatu.
Obveza koja zahtijeva konstantnu prisutnost
Relativno ste mlad glazbenik. Imponira li Vam izbor za umjetničkog ravnatelja Glazbenih večeri u Sv. Donatu?
– Pa gledajte, situacija se jednostavno poklopila. Kao što znate, nije bilo nekog velikog izbora. Sjedio sam u Festivalskom vijeću četiri godine i mogu kazati kako sam upoznat sa situacijom i cijelom problematikom.
Moram priznati kako sam ostao iznenađen. Nije da se nisam nadao tom pozivu, nekako sam to i planirao, ali ne sad, možda za otprilike pet do deset godina. Poznajem GVUD od malih nogu, s deset godina sam imao pretplatu na Glazbene večeri.
Svakako je riječ o jednoj obvezi koja zahtijeva konstantnu prisutnost.
Slijedi Vam organizacija jubilarnih, 50. Glazbenih večeri u Sv. Donatu?
– Gradonačelnik Grada Zadra dr. Zvonimir Vrančić čvrsto želi da Glazbene večeri u Sv. Donatu naprave jedan iskorak. Grad će unatoč recesiji izdvojiti više novca nego inače, a gradonačelnik će se izravno potruditi da u Festivalsko vijeće dovede ljude iz gospodarstva koji mogu pridonijeti da program bude što bolji.
Kad je riječ o samom programu idućih Večeri, mogu kazati da već sad imamo toliko programa koji su skupi, tako da ne znamo što će od svega ispasti. Najteže mi je držati ljude u stand by-u, jer ne znam koliki će biti proračun. Dosad smo definitivno potvrdili ‘Oratorij Mesije’ u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla i akademskog zbora Ivan Goran Kovačić. Također smo dogovorili projekt ‘Cellomania’ Valtera Dešpalja, projekt koji doslovno hara Europom. Najvjerojatnije će mo. Pavle Dešpalj dirigirati otvorenjem, njemu svakako treba pripasti čast da otvorenjem okruni ovaj jubilej.
Nedavno smo bili u županijskoj delegaciji u prijateljskom posjetu Brnu i sad smo trenutačno u pregovorima s Filharmonijom iz Brna, a riječ je o jednom od najvećih srednjoeurpskih orkestara.
Što više velikih koncerata
Što možemo očekivati kad je riječ o koncepciji?
– Koncepcija, i ovih 50-ih, a i inače, je takva da trebamo ponuditi ljudima što više ‘velikih koncerata’, što znači simfonija, orkestara… Dakle, dva ti velika koncerta, više njih srednje veličine i ‘mali koncerti’, poput trija, kvarteta… Ako budemo imali nekoliko tako većih koncerata onda ćemo izaći iz sv. Donata, kako bi veći broj ljudi mogao slušati koncerte. Sam Sv. Donat je, pak, prostor koji je, gledano u cijeloj Hrvatskoj, akustično fantastičan.
Iako Glazbene večeri imaju dugu tradiciju, dojam je kako je se za festival još uvijek malo čuje? Mislite li što raditi na samoj promidžbi?
– Prošlih godina se znalo događati da niti plakata nije bilo u gradu i to se ne bi smjelo događati. Potrebno je obratiti veću pozornost samoj promidžbi. Tu mislim u prvom redu na strance, koje bi trebalo privući na koncerte. Na primjer, ako u gradu boravi 20 tisuća stranaca, a na koncert ih dođe 20, treba se pitati zašto. Potrebna je dobra promidžba.
Jeste li zadovoljni suradnjom s medijima?
– Suradnja s medijima unatrag dvije, tri godine je bila odlična. Uvijek je u novinama bila reakcija, nije riječ o glazbenoj kritici, već neka vrst osvrta. U državnim novinama je sve manje prostora za kulturu, no zato smo mi jako dobro popraćeni u našim lokalnim novinama. Glazbena kritika glazbeniku inače jako puno znači u ‘karijeri’. Uglavnom suradnja s medijima bi se trebala i nataviti u istom pravcu.
Prošlih godina se često preklapao program Zadarskog kazališnog ljeta i Glazbenih večeri u Sv. Donatu, iako ste pod istom matičnom kućom?
– Tu je više problema. Netko ima turneju i ne može nastupiti nego upravo taj dan. Isti je slučaj i na Kazališnom ljetu. Mislim da je veći problem buka i druge manifestacije.
Voditelj ste HPGD Zoranić, klape Pakoštane, predajete u Glazbenoj školi… i sad povrh svega umjetnički ravnatelj Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Kako sve to uskladiti?
– Posao u školi i Zoranić su mi glavni poslovi, dok mi je klapa ugodniji dio posla, svojevrstan hobi. S druge strane, kad je riječ o mojoj novoj obvezi, i prije sam se trudio slati ponude za svoje koncerte. Sad sam ja taj koji prikuplja ponude. Sve se praktički stigne. Ja moram znati što se događa glazbenom svijetu u cijeloj Hrvatskoj. Navečer, od 22 do 24 sata sjednem za kompjutor i radim. Nema opravdanja ako želiš biti umjetnik, sve se mora i može odraditi.
 

O novom ravnatelju

Jurica Šoša jedan je od najuspješnijih zadarskih pijanista mlađe generacije. Tijekom školovanja osvaja razne nagrade na natjecanjima, a najznačajnije među njima jesu prva nagrada na državnom natjecanju 2001., posebna nagrada HDS-a za najbolju izvedbu djela hrv. autora, te Rektorova nagrada sveučilišta u Zagrebu. Od značajnijih nastupa sam ističe koncerte s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u Kneževom dvoru gdje je svirao 3. Beethovenov koncert, sa Zadarskim komornim orkestrom izvodio je Mozartov koncert KV 415, u najznačajnijem pijanističkom ciklusu u Zagrebu Piano fortissimo svirao je Lisztov 1. Koncert za klavir i orkestar. Nakon razdoblja koncertiranja po Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, vratio se u Zadar gdje predaje glasovir u Glazbenoj školi Blagoja Berse, postaje dirigent gradskog zbora Zoranić, a vodi i muške klape Petar Zoranić te Pakoštane.
Studij je završio u klasi profesora Đorđa Stanettija, no usavršavao se i kod uglednih klavirskih pedagoga kao što su V. Krpan, K. H. Kamerling, V. Paravan, R. Muraro…
Netom prije svog nastupa na posljednjim Glazbenim večerima u Sv. Donatu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu uspješno odsvirao svoj završni koncert na magistarskom studiju.