Poharat će nas dugotrajne suše i visoke temperature

Prema riječima Duška Kraljeva, sušna razdoblja u Hrvatskoj bit će sve dugotrajnija. Iako su nekoć bila rezervirana za ljetne mjesece, Kraljev ne isključuje mogućnost da duljih sušnih razdoblja bude već krajem svibnja i početkom mjeseca lipnja ove godine
 
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj nedavno je predstavio svoje Izvješće o društvenom razvoju Hrvatske za 2008. godinu pod nazivom “Dobra klima za promjene: Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj”. U izvješću se detaljno navode neke od trenutačnih posljedica klimatske varijabilnosti i potencijalne posljedice klimatskih promjena na određene sektore hrvatskog gospodarstva i okoliša.
Staklenički plinovi
Klima se mijenja i posljedice tih promjena već se osjećaju diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. To dokazuje da je klima već postala kritičan čimbenik za razvoj u Hrvatskoj, s tim da bi klimatske promjene mogle imati velike posljedice za zemlju.
Izvješće donosi prvo ispitivanje javnog mišljenja o klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Prema nalazima ispitivanja, 72 posto građana Hrvatske smatra klimatske promjene vrlo ozbiljnim problemom, a 24 posto njih vjeruje da to jest problem. U isto vrijeme, veliki broj hrvatske javnosti vjeruje da bi država trebala činiti jednako ili više od razvijenih zemalja u smanjivanju štetnih emisija. Također je i postotak građana koji bi bili voljni platiti dodatno za struju koja ne ispušta stakleničke plinove veći od prosjeka EU-a, 68 posto u Hrvatskoj prema 44 posto u zemljama EU-a.
Klima je izravno povezana s društvom i načinom na koje se ono razvija. Tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj je došlo do smanjenja količine oborina i porasta temperature u svim dijelovima zemlje, što nam je potvrdio i zadarski meteorolog Duško Kraljev. Prema njegovim očekivanjima, u budućnosti klima će u Hrvatskoj biti još toplija i suša, posebice ljeti. Klimatski modeli pretkazuju da, ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, razdoblje od 2040. – 2070. moglo bi biti toplije za 3 do 3,5°C tijekom ljeta diljem Hrvatske.
– Zemlja se zagrijava i klimatske promjene su neizbježne. Osjećamo ih već sada, no kao što vidimo, nije samo riječ o ekstremnim vrućinama, nego i o hladnoćama koje se nerijetko javljaju u područjima gdje nisu karakteristični, odnosno uobičajeni takvi vremenski ekstremi. Unatoč nespecifičnim zahlađenjima, u globalu Zemlja se zagrijava i temperature iz godine u godinu rastu, govori Duško Kraljev te pojašnjava da se posljedice globalnog zatopljavanja na sjevernoj Zemljinoj polutki još uvijek manifestiraju u vidu ekstremnih zima, dok na jugu, primjerice Australiji, prevladavaju visoke temperature zraka koje nerijetko prelaze 40 stupnjeva Celzijevih.
Podizanje razine mora
Što se tiče Hrvatske, ona bi mogla pokazati znatnu ranjivost zbog porasta razine mora. Delta Neretve, Krka, Vransko jezero pored Biograda, otok Krapanj i brojna druga mjesta i gradovi, među kojima su i Nin i Zadar, mogli bi se suočiti sa znatnim izazovima sredinom ili krajem ovoga stoljeća ako razina mora poraste za više od pola metra. Prema okvirnoj analizi spomenutog izvješća, ukupna površina morem prekrivenog kopna iznosila bi preko 100 četvornih kilometara, ako bi razina mora porasla do 50 centimetara, odnosno preko 112 milijuna četvornih metara uz porast mora od 88 centimetara. No, očekuje se da će se porast razine mora događati postupno, tako da još uvijek ima vremena da se pronađu najbolje metode za rješavanje tog problema, i to za svako od rizičnih mjesta posebno.
 – Podizanje razine mora, koje prijeti obalnom pojasu, jedna je od posljedica globalnog zatopljavanja. No, kako je riječ o procesu koji se odvija postupno, ne treba paničariti, nego pronaći nabolji način, odnosno najučinkovitiji model za rješavanje tog problema. Dakako, svaka obalna zona zahtijevat će drugačiji, individualni pristup, pojašnjava Kraljev te nastavlja da je uz podizanje razine mora i suša jedna od bitnih posljedica globalnog zatopljavanja, koja je sve učestalija u Hrvatskoj, osobito Dalmaciji i Slavoniji.
Prema riječima Duška Kraljeva, sušna razdoblja u Hrvatskoj bit će sve dugotrajnija. Iako su nekoć bila rezervirana za ljetne mjesece, Kraljev ne isključuje mogućnost da duljih sušnih razdoblja bude već krajem svibnja i početkom mjeseca lipnja ove godine.
Duga sušna razdoblja negativno će utjecati na sektor vodnog gospodarstva, ali i poljoprivredu, koja će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Ekstremne vremenske prilike u radoblju od 2000. do 2007. godine za posljedicu su imale prosječne gubitke od 176 milijuna eura godišnje. Taj iznos predstavlja 0,6 posto nacionalnog BDP-a, odnosno 9,3 posto bruto dodane vrijednosti od sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Prema Izvješću o društvenom razvoju Hrvatske za 2008. godinu pod nazivom “Dobra klima za promjene: Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj”, klimatske promjene koje su posljedica globalnog zatopljavanja, uz poljoprivredu, odrazit će se i na sektor vodnog gospodarstva, turizma, ribarstva i marikulture te zdravlje stanovništva.
Radi učinkovitog ublažavanja klimatskih promjena, u Izvješću se preporučuje Hrvatskoj da se pozabavi tim problemom kao kritičnim faktorom u svom razvoju. Jedan od koraka naprijed bio bi poboljšanje koordinacije između različitih subjekata te osnivanje međuresorne komisije za klimatske promjene na visokoj razini. Međuresorna komisija trebala bi olakšati rasprave unutar Vlade RH i obuhvatiti važne interesne strane poput gospodarskih subjekata, civilnog društva i opće javnosti, što uključuje i suočavanje s problemom ublažavanja, odnosno smanjenja zagađenja i prilagodbe na promjene klime.
Inače, preko 50 istraživača i suradnika pridonijelo je izradi navedenog izvješća koje svjedoči da klima već uvelike određuje razvoj Hrvatske, a klimatske promjene u Hrvatskoj mogu znatno utjecati na razvoj društva općenito.