Edukacija o ljudskim pravima mora se provoditi od najranije učeničke dobi

U povodu obilježavanja 10. Tjedna psihologije u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice održana je javna tribina “Psihologija u zaštiti i promicanju ljudskih prava i društvene pravednosti”. Predavanja su držali Vera Ćubela Adorić s Odjela psihologije, Višnja Perin iz HZZ-a i Dario Vučenović iz Društva zadarskih psihologa.
Zanimanje za ljudsko ponašanje
Tema tribine vrlo je zanimljiva u vrijeme kad zaštita ljudskih prava u Hrvatskoj nije na najnišem nivou. Međutim, unatoč vrlo zanimljivoj temi na predavanje je došlo tek dvoje ljudi. Na pitanje da prokomentiraju na kojoj su razini ljudska prava u Hrvatskoj govornici su se složili da je situacija očajna, čemu najbolje svjedoči nedavno ubojstvo mlade djevojke koju je godinama zlostavljao dečko.
– Bilo bi dobro da se edukacija o ljudskim pravima postupno uključi u sve školske predmete te da se sustavno provodi od najranije učeničke dobi tako da sustav obrazovanja učenika bude prožet znanjem o ljudskim pravima, njihovom zaštitom i razvojem, istaknuo je dr.sc. Dario Vučenović, iz Društva psihologa Zadar u svom predavanju o psihologiji prava. Dodao je kako ćemo samo takvim pristupom edukaciji o ljudskim pravima moći postići značajnije i trajnije rezultate te učiniti svijet boljim mjestom za život.
Tijekom svog predavanja Vučenović je govorio o povezanosti psihologije i prava te kako se ona definira na različite načine, a zajedničko je zanimanje za ljudsko ponašanje.
– Suradnja psihologije i prava datira od samih početaka razvojne znanstvene psihologije. Pojačani interes za područje psihologije i prava korespondira s javljanjem pokreta “pravo i društvo”, koji je bio usmjeren na proučavanje prava kao psihosocijalnog sustava i koji je doprinio velikoj afirmaciji psihologije i sociologije u pravnoj znanosti, kazao je Vučenović. Objasnio je kako je osnovna ideja da društveno-humanističke znanosti trebaju doprinositi pravu, a ne ga samo koristiti za potvrdu svojih teorija.
– Razvoj ljudskih prava ima svoje korijene u težnjama za slobodom i jednakošću svuda u svijetu. Osnova ljudskih prava, kao što je poštivanje ljudskog života i ljudskog dostojanstva, mogu se pronaći u većini svjetskih religija i filozofija. Danas su ljudska prava iznesena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima te u međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, kazao je Vučenović, istaknuvši kako je jedno od bitnih ljudskih prava – pravo na obrazovanje.
Dugoročni i najvažniji cilj
 – Odgoj za ljudska prava pomaže ljudima da razumiju što su to ljudska prava i shvate da su ona važna te da ih treba poštovati i za njih se zalagati. Odgoj za ljudska prava može se razumijeti kroz ciljeve koji se njime žele postići, a dugoročni i najvažniji cilj je razvoj kulture u kojoj se ljudska prava razumiju, brane i poštuju, istaknuo je Vučenović. Dodao je da je nacionalnim programom za obrazovanje o ljudskim pravima predviđeno jačati osjećaj osobnog dostojanstva, kao pretpostavke ljudskog postojanja, razvijati svijest o potrebi poštivanja kulturne, vjerske, etničke, jezične i druge različitosti, kao uvjeta društvenog bogatstva te promicati znanja o kategorijama ljudskih prava i strategijama njihove zaštite, kao i razvijanje vještine njihove primjene.
Pored ovog, dodao je da nacionalni program za obrazovanje o ljudskim pravima predviđa i promicanje privrženosti temeljnim načelima demokracije i građanskog društva, osobito odgovornosti, neovisnosti, jednakosti, društvenoj pravdi i vladavini prava, razvijati svijest o važnosti mira, mirnog rješavanja napetosti i sukoba, te prijekoj potrebi snošljivosti, suradnje i solidarnosti među ljudima te razvijanja svijesti o povezanosti prirodnog i ljudskog svijeta, te razumijevanja dimenzija svijeta i života u cjelini.