Škole djecu već u trećem razredu stavljaju u ladice “pametan” ili “glup”

Specijalistica školske medicine i psihoterapeutkinja Polona Bencun održala je u srijedu u suradnji sa Zadarskom privatnom gimnazijom u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar predavanje „Školski neuspjeh”. Shodno nazivu, tematizirao se uspjeh učenika u školi. Bencun je, pozivajući se na brojna istraživanja, posebice rađena u skandinavskim zemljama kao zemljama-primjerima kako bi školstvo trebalo izgledati, te na vlastito, dugogodišnje iskustvo rada s „problematičnim” učenicima, okupljenima približila aktualnu situaciju vezanu za temu predavanja.
– Ono što trebamo znati je činjenica da 80 posto učeničkog uspjeha u školi ovisi o kvaliteti odnosa nastavnik-učenik. Stoga nije slučajno da učenici itekako osjete kada neki nastavnik voli svoj predmet i nastoji taj svoj osjećaj prenijeti učenicima. Adekvatan pristup učeniku je od kardinalne važnosti – treba ga poticati da razvija svoju samosvijest, ne fokusirajući se na ocjene, koje su se pokazale jako štetne. Ocjenjivanje je u toj mjeri štetno da djeca zbog takvog načina valorizacije svog rada imaju najčešće trajne psihološko-tjelesne posljedice. Vi danas imate situaciju da se već do trećeg razreda osnovne škole zna tko je „pametan”, a tko „glup”, što najčešće odredi sudbinu učenika. Školski „neuspjeh” u toj mjeri utječe na još uvijek neformiranu osobu da su istraživanja pokazala da se danas s poremećajem govorno-glasovne komunikacije nosi 10 posto djece u Hrvatskoj. Pet do deset posto ih ima emocionalne teškoće, a pet do sedam posto ADHD, naglasila je Bencun.
Fokus na ocjeni
U kontekstu toga ona je prozvala i stručne školske službe, dodavši kako se ne radi dovoljno na otkrivanju djece koja imaju poteškoća s učenjem.
– Sustav je napravljen na taj način da je u fokusu ocjena. Dječje se samopouzdanje veže za uspjeh u školi, što rezultira ozbiljnim problemima u njihovom odrastanju. Jako je bitno stoga jačati dječju samosvijest, raditi na tome da se osjećaju dobro, bez obzira na to jesu li dobri u nečemu ili ne. Naša nam djeca ne smiju biti zamjena za ostvarenje naših snova, našu djecu ne smijemo „ugušiti”, primjerice, davanjem tolike važnosti „uspjehu”, ocjenama u školi, već jačati njihovu samosvijest, nevezanu na činjenicu kakve su im ocjene, objasnila je Bencun.
Istaknula je i da je 80 posto ljudi koji su važni za zapadnu kulturu poput Tesle, Edisona… imalo velikih problema u školi.
– Često su djeca s poteškoćama u školi zapravo nadarena djeca, no to sustav ne prepoznaje, a često ni njihovi roditelji. Takva djeca imaju stoga velike šanse da imaju poremećaje u ponašanju, a i teže posljedice što pokazuje jedno istraživanje koje je utvrdilo da je u od 35 do 69 posto osoba u kaznenim i odgojnim ustanovama utvrđena disleksija. Stoga treba dobro procijeniti zašto dijete ima loš uspjeh u školi, je li dijete samo lijeno, kako to znaju reći roditelji ili nastavnici ili je zapravo nadareno, drugačije, ili jednostavno ne može trpiti da ih se veže za školsku klupu više sati dnevno. A da ne govorimo o domaćim zadaćama koje su potpuno neproduktivne, nastavila je dalje predavačica.
Poplava jedinica
U svom se izlaganju dosta osvrtala na rad profesora, naglašavajući da kada preko pola razreda dobije jedinicu to onda nije problem učenika nego profesora, što oni najčešće neće priznati. Isto tako, loš uspjeh u školi je i odgovornost roditelja, njihov pristup djetetu koji često ne „vide” svog potomka, već ga/ju cijene po ocjenama.
Nižući slajd za slajdom, posežući za istraživanjima, prepričavajući vlastita iskustva s djecom koja joj dolaze na terapiju, Bencun je nastojala okupljene upoznati s brojnim izazovima s kojima se susreću svi u lancu dječjeg odgoja, kako onog u školi, tako i u domu, više puta ističući pogubnost danas aktualnog sustava školskog vrednovanja, no i roditeljskog odnosa po tom pitanju.
– Razgovor je jako bitan. Ne dopustite da vam dijete odgovara sa samo s „da” ili „ne”, jer to znači da nemate komunikaciju. Dijete treba osjetiti da ste tu za njega, da ga poštujete i razumijete, da ga ne cijenite uglavnom kroz njegov/njezin školski uspjeh, naglasila je pred kraj predavanja Bencun.