Uske trake, izbrisana signalizacija, zatrpani znakovi

Poboljšanjem cestovne infrastrukture posljednjih godina, a posebno izgradnjom nekolicine kružnih tokova, u Zadru je smanjen broj tzv. crnih prometnih točaka, iako još uvijek ima problematičnih situacija koje treba riješiti kako bi sigurnost na zadarskim prometnicama bila zadovoljavajuća, generalna je ocjena zadarskih instruktora vožnje Tomislava Gulana i Vatroslava Rimca koji navode kako u gradu Zadru još uvijek postoje kritična mjesta koja zahtijevaju što hitniju sanaciju odnosno infrastrukturno poboljšanje. Najveći broj takvih kriznih situacija u prometu, smatraju ovi zadarski instruktori vožnje, moguće je riješiti upravo izgradnjom rotora.
– Izgradnja kružnih tokova u zadnjih nekoliko desetljeća intenzivirala se u mnogim europskim zemljama, a zamjena klasičnih križanja rotorima pokazuje svoje prednosti i u Zadru. Tako je kružni tok značajno popravio prometnu situaciju na križanju Tesline i Ulice Benka Benkovića, gdje su do njegove izgradnje nesreće bile učestale. Također, najnoviji rotor, onaj kod Čistoće, dobro je rješenje jer je do sada to križanje bilo vrlo nepregledno i vozačima je donosilo iznenađujuće i opasne situacije, kaže dugogodišnji instruktor vožnje Tomislav Gulan, te navodi kako su rotori odlično rješenje jer smiruju i rasterećuju promet koji u kružnom toku nikad ne stoji, protočniji je i bez točaka kolizije. Osnovna značajka rotora je upravo smanjenje konfliktnih točaka u odnosu na klasično raskrižje i mogućnost spajanja većeg broja „priključaka.”
Problematična i uska križanja
Kao problematično raskrižje, na kojem će uskoro započeti radovi, zadarski instruktori ističu križanje Strossmayerove i Mažuranićeve ulice koje je vrlo prometno zbog čega na tome mjestu dolazi do učestalih zastoja.
– Na tome mjestu sva lijeva skretanja su vrlo spora, a osobito u sezoni s priljevom velikog broja vozila nastaje pravi prometni čep. Inače, takva mala križanja s gustim prometom protočnija su bez semafora, ali onda i manje sigurna, ističe Gulan i dodaje kako su semafori nužno zlo, a njihova prava alternativa kružni tokovi. Sva mala križanja, slaže se i Vatroslav Rimac, problematična su ukoliko se na njima odvija promet velikog intenziteta.
– U Zadru se promet zadnjih dvadesetak godina značajno povećao, a prostor je na mnogim mjestima ostao isti. Na nekim lokacijama prometne trake su preuske što stvara poteškoće vozačima i dovodi do usporavanja prometa, ističe Rimac i navodi kako je jedno od takvih “uskih” mjesta i okuka na Obali kneza Branimira kod spomenika mornaru.
– Taj prometni zavoj je loše tehnički izveden, a zbog njegove kontranagnutosti probleme najviše imaju vozači autobusa koji se na tom mjestu gotovo ne mogu mimoići. Autobus u zavoju zbog tog kontranagiba ponekad čak prelazi na suprotni kolnički trak, pa i vozači automobila moraju paziti da se u okuci u smjeru Poluotoka drže podalje od središnje linije, kaže Rimac, a obojica instruktora upozoravaju i kako na tome mjestu mnogi pješaci nepropisno pretrčavaju cestu umjesto da prelaze na nešto udaljenijim pješačkim prijelazima.
Kao križanje s uskim prometnim trakama instruktori ističu križanje Ulice Hrvatskog Sabora i Puta Nina koje je relativno novorekonstruirano, a na kojem, kaže Rimac, vozači kamiona ili autobusa moraju doslovno naciljati prometnu traku koja je za njih preuska. Za velika vozila, dodaju, preusko je i križanje Hrvatskog Sabora s Putom Bokanjca.
Loša boja brzo blijedi
Opasne situacije detektirane su i na križanjima Ulice Hrvatskog Sabora s Putom Biliga, kao i s Putom Plovanije. Vozači koji, primjerice, s te brze prometnice skreću ulijevo na četvrt Bili Brig, nalaze se u riskantnoj situaciji osobito s obzirom na nepreglednu okuku i vozila koja dolaze velikom brzinom. Na tome mjestu dobro rješenje, smatraju zadarski instruktori vožnje, bio bi podvožnjak. Na križanju kod Žmirića idealno rješenje bio bi pak nadvožnjak, čime bi se u sezoni vrlo gust promet mogao odvijati bez zastoja.
Nadalje, Gulan i Rimac kao nedostatak na gradskim prometnicama primjećuju i vrlo lošu prometnu signalizaciju, posebno vodoravnu koje ili nema ili je slabo vidljiva jer su osobito tzv. poprečne linije na cesti slabo vidljive ili čak izbrisane.
– Signalizacija se uglavnom obnavlja pred sezonu što je nedovoljno jer bi se trebala iscrtavati više puta godišnje, a uz to koristi se očigledno loša boja, zbog čega se linije brzo izbrišu. Što se tiče okomite signalizacije mnogi znakovi su teško uočljivi jer su zatrpani granama ili ih uopće nema, a sve to također utječe na prometnu sigurnost, ističe Tomislav Gulan. Ipak, kao najveći problem prometne nesigurnosti i Gulan i Rimac navode jako lošu prometnu kulturu dijela zadarskih vozača koji se ne pridržavaju prometnih pravila.
– Kultura življenja određuje i kulturu prometa, pa tako oni koji se loše ponašaju u svakodnevnom životu, loši su i kao vozači. Protiv toga je najučinkovitije rješenje represivna mjera odnosno kažnjavanje nepropisnog ponašanja u prometu, uz dakako, poboljšanje postojeće cestovne infrastrukture koliko to mogućnosti, prostorne i financijske dozvoljavaju, suglasni su zadarski instruktori vožnje Tomislav Gulan i Vatroslav Rimac.