Uglešić: U četiri i pol godine osigurano skoro 200 radnih mjesta

Prvenstveno sam zadovoljan činjenicom da je više desetaka mladih ljudi steklo doktorat znanosti, te će ih više desetaka uskoro steći. No, ne samo to, na Sveučilištu u zadru se zaposlilo više od 50 znanstvenika koji prije nisu imali kontakta sa samim Sveučilištem, bilo da je riječ o stručnjacima koji su došli iz Hrvatske, bilo da je riječ o povratnicima ili o stranim državljanima
Slavi se Dan Sveučilišta, no ujedno se ove godine obilježava 55 godina od osnutka Filozofskog fakulteta u Zadru. Koliki je bio značaj tog Fakulteta iz kojeg je izraslo Sveučilište u Zadru, pitamo njegovog rektora Antu Uglešića.
– Mogu kazati kako je osnivanje Filozofskog fakulteta u Zadru napravilo jednu prekretnicu u Zadru, ne samo u visokom školstvu, već općenito, jer je Filozofski fakultet bio prva visokoškolska ustanova van Zagreba. Taj fakultet kroz svojih 47 godina rada je obilježio prvenstveno znanstveni, ali i kulturni život grada, ali i šire regije jer je bio jezgra osnivanja Sveučilišta u Splitu 1974. godine, čiji je prvi rektor bio upravo s Filozofskog fakulteta u Zadru. Zapravo, ta jezgra koja je došla u Zadar u razdoblju od 1956. do početka 60-ih godina prošlog stoljeća, među kojima su bili asistenti koji su pozvani u tada razoreni, ali kulturno duh živi grad, praktički je osnivanje tog fakulteta bila jedna prekretnica.
Dvanaest akademika
Među njima je 12 osoba koje su stekle titulu akademika, bilo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, bilo stranih akademija, i možemo reći da je to institucija koja je poslije Zagreba iznjedrila najveći broj akademika poslije Drugog svjetskog rata.
Važnu ulogu imao je Miroslav Krleža bez kojega zasigurno ne bi bilo osnivanja tog fakulteta. Žao mi je što se njegova ideja o Jadranskom sveučilištu nije ostvarila, a zapravo je osnivanje Filozofskog fakulteta u Zadru trebala biti jezgra tog budućeg sveučilišta, gdje bi Zadar bio sjedište i u njemu bi se osnivali i drugi fakulteti, dok bi u drugim gradovima na Jadranu bili ostali fakulteti što je oživotvoreno osnivanjem fakulteta u Rijeci, nekoliko fakulteta u Splitu i na koncu studija i fakulteta u Puli i Dubrovniku.
Filozofski fakultet u Zadru je stasao u jednu od najrespektabilnijih institucija na hrvatskoj strani Jadrana. Primjerice, kad je riječ o stjecanju doktorata na Sveučilištu u Splitu, polovica se ostvarivala na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na koncu, on je bio jezgra osnivanja Sveučilišta u Zadru.
Kako gledate na tijek stvari od osnivanja Sveučilišta do danas?
– Sveučilište je polako stasalo kao institucija koja je u interesu ne samo akademske zajednice, nego i cijele društvene zajednice, kako bi, u konačnici, postao glavni motor razvoja cijele zajednice.
Raduje me činjenica da su u ovo trenutku desetci stranih sveučilišta zainteresirani za suradnju sa Sveučilištem u Zadru. Velik uspjeh je i ulazak u program Erasmus mundus, jer se do sada više od 30 stranih studenata prijavilo za studiranje u Zadru. Isto tako, radimo na jačanju onih studijskih grupa koje su tradicionalno postojale na Filozofskom fakultetu u Zadru i njih treba njegovati.
 S druge strane, sve više se pojavljuje potreba za studijima koji će biti u funkciji grada i županije. Prvenstveno se to odnosi na Studij primijenjene ekologije u poljoprivredi. Očekujemo i pokretanje novih studija, na jesen bi trebao krenuti studij poslovne informatike, a iduće godine studij podvodnih znanosti. Zatim, u planu je osnivanje studija arhivistike, robotike i mehatronike, te još nekoliko doktorskih studija, među kojima su neki vrlo specifični. Naime, riječ je o studijima koji bi bili mentorski, dakle s jako malo klasičnih predavanja, a ne bi se financirali sustavom klasičnih školarina. To znači da će svaki student participirati u studiju koliko to bude potrebno. To bi značilo, primjerice, da studenta iz Zadra studij ne bi gotovo ništa stajao. Studenti iz drugih sredina bi naravno, kao što je to i uobičajeno, plaćali smještaj… Uglavnom, ne bi postojao klasičan sustav školarina. Od ostalih studija u planu je i studij brodske elektronike.
Također, već tijekom ove godine očekujemo združeni studij Odjela za sociologiju Sveučilišta u zadru i Sveučilišta u Teramu.
Nećemo zapostaviti “filozofske” studije
Ne gubi li se, kako neki misle, osnivanjem novih studija, od tehnoloških do svih drugih, ona humanistička prepoznatljivost ove institucije?
– Zapravo ne. Jer, kako sam maloprije kazao, trudit ćemo se razvijati one discipline koje su bile još na Filozofskom fakultetu. Itekako će se raditi na njihovu jačanju. No, bez otvaranja studija iz drugih znanstvenih disciplina Sveučilište se ne bi moglo razvijati u cijelosti. Tako su danas stare znanstvene discipline, poput arheologije, nezamislive bez drugih znanosti. Istraživanje prostora nije moguće ako nisu uključene sve znanosti. Isto tao, razvijanje tehnoloških znanosti omogućit će i bolji status drugih humanističkih i društvenih znanosti. Na kraju krajeva, to je u svijetu uobičajena praksa.
Danas će se, primjerice, predstaviti ROKI, robot u kirurgiji?
– Riječ je, svakako, o jednom iskoraku, prvom većem u tehničkim znanostima. On nije plod samo Sveučilišta u Zadru, već i kolega sa Sveučilišta u Zagrebu, ali i domaće tehnologije.
Isto tako, u okviru više različitih programa aplicirali smo i na duge projekte zajedno s Razvojnom agencijom Zadarske županije i očekujemo da ćemo vrlo skoro imati jo nekoliko značajnih projekata iz područja tehnoloških znanosti.
Uza sve projekte i nove studije, mora se primijetiti kako su Sveučilište od njegova osnivanja potresale i afere?
– Mislim da tu ne odskačemo ni u pozitivnom ni u negativnom smislu od drugih sveučilišta. Sve negativne pojave ćemo nastojati suzbijati. U fazi je izrada novog etičkog kodeksa, ali to nije dovoljno. Svaki pojedinac mora poraditi na suzbijanju tih pojava. Koliko je moguće svaki pojedini slučaj nastojimo riješiti i upravo smo u zadnje vrijeme više takvih ‘pojava’ i nastojali razriješiti.
Prosvjedi su bili ispolitizirani
Prošlu godinu obilježili su studentski prosvjedi?
– Prvi prosvjedi, način na koji su vođeni, nisu imali direktne veze sa studentskim životom i plod su šireg pokreta koji nije u vezi samo sa studentima. Način na koji su vođeni i ciljevi od početka je bio osuđen na propast.
Mi smo imali samo u prvom valu zaustavljanje nastavnog procesa, dok je u drugom dijelu prosvjeda bila posve drugačija situacija, prevladao je razum studenata.
Činjenica je da su se mnogi opekli, jer su u prosvjede ušli čista srca i pobuda, a kasnije nisu mogli utjecati na nikakve odluke.
Moje je mišljenje da je razlog uključivanja tolikog broja studenata u prve prosvjede bio odnos resornog ministarstva prema Sveučilištu u Zadru. Najveći broj studenata koji je sudjelovao je imao sasvim drugačije ideje od onih sa strane koji su doveli do toga da se sve ispolitiziralo, te su pokušali provoditi neke političke odluke.
Kad je riječ o drugim prosvjedima, sam sam se ponudio da ću stati na čelo i skupa sa studentima ići pred Ministarstvo, zbog odnosa Ministarstva prema Sveučilištu u Zadru. Ali samo iz tih razloga, nikako zbog političkih ciljeva.
Kad je riječ o besplatnom školovanju, ja sam od prvog dana uvođenja studiranja za osobne potrebe bio protiv. Zagovornik sam izjednačavanja uvjeta za sve, bilo da će dio snositi država, bilo student, ali jednaki uvjeti za sve. Također, treba omogućiti stipendiranje, i to ne samo socijalnim slučajevima. S druge strane, ne može se vječno studirati.
Kad je riječ o oslobađanju najboljih studenata Sveučilište u Zadru je oslobodilo jedan dio tih studenata usprkos recesiji i vremenu u kojem živimo. Oslobodili smo 20 posto najboljih na pojedinim studijima. Nastojali smo stimulirati dio studenata, tako da se povećao iznos Rektorove nagrade na pet tisuća kuna. Ove godine će se podijeliti deset nagrada i time smo htjeli stimulirati studente, jer ocjene nisu jedini kriterij, već i druge aktivnosti. Čak pomišljamo da povećamo iznos nagrade kako bismo još više stimulirali studente.
Nismo dobili od Ministarstva sve što smo očekivali
Sljedeće godine istječe Vam mandat. Namjeravate li se ponovno kandidirati?
– Mandat mi istječe i listopadu iduće godine, a doista ne bih znao kazati hoću li se ponovno kandidirati. Još ima dosta vremena do tada, tako da doista ne znam.
Jeste li, kao rektor, zadovoljni ostvarenim u Vašem mandatu?
– Ne mogu reći da sam posve zadovoljan onim što je napravljeno. Ograničavajući čimbenik je bio što nismo od resornog ministarstva ovih godina dobili sredstva za kapitalne investicije u iznosu koji je bio predviđen u državnom proračunu.
Što se tiče rješenja kadrovske situacije trebamo biti više nego zadovoljni jer je resorno ministarstvo u četiri i pol godine osiguralo blizu dvjesto novih radnih mjesta.
Ono s čime uopće nisam zadovoljan je broj znanstvenih novaka koji je odobren Sveučilištu u Zadru u odnosu na druga sveučilišta u Hrvatskoj.
Ipak, učinjeni su napretci u infrastrukturi Sveučilišta, dobili smo nove prostore za djelovanje Sveučilišta, na čemu treba posebno zahvaliti Gradu Zadru i Zadarskoj županiji. Kao poseban pomak trebamo istaknuti izgradnju studentskog restorana. Zatim, tu je i idejni projekt nove Sveučilišne knjižnice, kao i arhitektonsko rješenje Novog kampusa općenito. Do kraja ljeta trebao bi biti dovršen Detaljni plan uređenja Novog kampusa. Napravljeni su projekti za zgradu gdje je nekad bila Tehnička škola, gdje bi trebali useliti odjeli društvenih znanosti.
Raduje me otvaranje Sveučilišne knjižare ‘Citadela’, te podizanje nasada na sveučilišnom dobru Baštica bez kojih bi studij agronomije bio gotovo nezamisliv.
Prvenstveno sam zadovoljan činjenicom da je više desetaka mladih ljudi steklo doktorat znanosti, te će ih više desetaka uskoro steći. No, ne samo to, na Sveučilištu u zadru se zaposlilo više od 50 znanstvenika koji prije nisu imali kontakta sa samim Sveučilištem, bilo da je riječ o stručnjacima koji su došli iz Hrvatske, bilo da je riječ o povratnicima ili o stranim državljanima.

 UREĐENJE

Uoči Dana Sveučilišta uređivao se eksterijer Sveučilišta, dvorište ispred Sveučilišta je izmijenjeno na način da su postavljene biste Miroslavu Krleži i Stjepanu Gunjači, a uređene su i stube koje vode u ulazno dvorište Sveučilišta. Također, dijelom je bojana fasada, a najprimjetnije je bilo uklanjanje, odnosno rušenje vanjskog dijela Fast fooda Citadela.
– Riječ je o dotrajaloj konstrukciji koja se morala ukloniti, a što su tražili i podržavali studenti. Ovako smo dobili jedan lijepi otvoreni prostor, gdje će se postaviti stolovi, te će, za razliku od prijašnjih godina, fast food raditi i ljeti, kazao nam je rektor Uglešić dodavši kako se sve financira iz investicijskog održavanja i kapitalnih investicija. U planu je, kaže, uređenje krovišta na zgradi bivšeg DHM-a.
No, osim fast fooda koji će raditi ljeti, već je uobičajena praksa da se ljeti, kroz mjesec i pol dana, iznajmljuje studentski dom – hostel.
– Na taj način se osiguravaju sredstva za sufinanciranje studentskog standarda. Dakle, na taj način možemo obnoviti krovište, ulagati u obnovu fasade i sve ostalo što je potrebno, kazao je rektor Uglešić.

 ŽIVOTOPIS

Ante Uglešić rođen je u Velom Ratu (Dugi otok), osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu i Solinama, a srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Zadru. Godine 1983. upisao je studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru i završio ga 1987. U prosincu 1987. zaposlio se kao asistent-pripravnik na Filozofskom fakultetu u Zadru. Iste godine upisao je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočne jadranske obale na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije Sveučilišta u Zagrebu, u Dubrovniku, i magistrirao 1989.
Godine 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je disertaciju pod naslovom “Nazočnost Istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne građe”. Godine 1997. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2002. za izvanrednog profesora.
Opredijelio se za rad na užem razdoblju seobe naroda i prijelazu iz rimskog doba u srednji vijek i iz te problematike diplomirao, magistrirao, doktorirao i napisao najveći broj svojih znanstvenih i stručnih radova.
Bio je u Upravnom vijeću Sveučilišta u Splitu, obnašao dužnost prodekana Filozofskog fakulteta u Zadru, a potom i prorektora za materijalna pitanja, izdavaštvo i razvoj Sveučilišta u Zadru. Na funkciji rektora Sveučilišta u Zadru naslijedio je dr. sc. Damira Magaša.