Obnova arbanaškog govora nakon stotinu godina

Mislim da postaje jedna obveza u Arbanasima da se odužimo tim starijim generacijama jer znamo da oni mlađi od pedeset manje govore, oni stariji više govore. Pokušat ćemo sve to zabilježiti, obraditi i gramatiku i pravopis, potruditi se oko riječnika i sve to snimiti kamerom i zabilježiti, zapisati, ističe Enio Grdović

U Gradskoj  knjižnici Zadar, ogranak Arbanasi održano je još jedno  predavanje u sklopu tečaja govora zadarskih Arbanasa, na  kojem se okupilo pedesetak  polaznika svih uzrasta. Više o  samom projektu nam je kazao  predsjednik Društva zadarskih Arbanasa, Enio Grdović:
– Ovo je po prvi puta unutar  sto godina da smo pokušali  onboviti arbanaški govor. Sam  pokušaj je već po sebi uspjeh  jer to do sada nitko nije radio  unutar sto godina. Mi smo se  potrudili iako su pripreme bile jako teške jer nismo znali na  koji način prići tom problemu  pa smo oformili jednu grupu  za pripremu  koja je brojila  više od dvadeset i pet ljudi iz  Društva zadarskih Arbanasa  koji su se zajednički potrudili  da se zajednički pripremimo  na temelju riječnika govora  zadarskih Arbanasa dr. Kruna  Krstića i to nam je baza koje se  svi čvrsto držimo. Ne želimo  odstupati od onoga što nam je  dr. Kruno Krstić dao u ostavštinu i trudimo se biti na toj  liniji, slažući se da je to svima  jednaka početna pozicija,  kaže Grdović koji je zadovoljan s odazivom ljudi na ovaj  tečaj.
– Broj varira od dvadeset i  pet do pedeset s tim da bi se  dao još i povećati. Surađujemo s mladima kojih ima od  deset do petnaest. Ali ovo nije  naš konačni cilj. Dosad smo se  potrudili da naš govor zadarskih Arbanasa bude upisan u  registar Ministarstva kulture  Republike Hrvatske kao nematerijalna baština. Mislim  da postaje jedna obveza u Arbanasima da se odužimo starijim generacijama jer znamo  da oni mlađi od pedeset manje govore, oni stariji više govore. Pokušat ćemo sve to  zabilježiti, obraditi i gramatiku i pravopis, potruditi se  oko riječnika i sve to snimiti  kamerom i zabilježiti, zapisati. Starije ljude treba motivirati. Moja mati ima osamdeset i tri godine i ona lijepo  govori arbanaški. S time da se  u Arbanasima govore tri govora: arbanaški, talijanski i hrvatski pa se to kod tih starijih  generacija miješa., a ima i  upadica u arbanaški, no to je  naša realnost, naglašava Grdović.
– Mogli bismo prezentirati  ovaj projekt i na drugim mjestima no zasad je to ovdje u  sjedištu Društva zadarskih  Arbanasa, u Gradskoj knjižnici u Zadru, ogranak Arbanasi  gdje imamo ured i zajedničko  korištenje ovih prostorija i tu  nam je jako lijepo. Zahvalni  smo i na pomoći koju nam  daje Grad Zadar i Zadarska  županija, kao i neki naši privatnici, danas je sve privatno,  a zahvaljujemo naravno i  Gradskoj knjižnici, ističe Enio  Grdović koji nam je o budućnosti ovog projekta kazao:
– Biti će još predavanja, uvijek jednom mjesečno, a slijedeći sat je 13. travnja. Mislimo još satova napraviti jer  ima naših profesora koji se  osim drugih svojih interersa  bave i arbanaškim govorom,  pa tako Maksimilijana Barančić radi na jednom doktoratu iz arbanaškog govora.  Uvijek smo imali, kako se zna,  doktore i akademike, a posebno se cijene i svećenička  zvanja. Znamo da je tu bio i  pokojni Prenđa pa sve do  Zmajevića koji je tu utemeljio  glagoljaško sjemenište. Predavači su danas Dorijan Perović, Antonela Štefulić, Suzana Perović, Klaudio  Stipčević, a Mario Petani se  bavi glazbom i Dario Tikulin  glagoljicom koja je isto dio  našeg nasljeđa, kazao je Enio  Grdović te poručio:
– Naš cilj je da ovaj govor  zadarskih Arbanasa bude živa  riječ u obitelji, na ulici, na  javnim mjestima, da se čuje u  autobusu, na pijaci i tako. Ne  previše ali onoliko koliko je to  dostupno i da se održi. Da  dostignemo jednu održivost  za sve nas.