Medicinske sestre u najboljim godinama odlaze iz Hrvatske

Trudimo se pružiti pacijentu maksimalno kvalitetnu i sigurnu zdravstvenu skrb. Uspijevamo li uvijek u tome, možda ne, budući da imamo vrlo velikih problema u zdravstvu te se može postaviti pitanje kako se snalaze oni koji vode zdravstveni sustav – počevši od najviše pa do najniže razine, rekla je jučer Josipa Bišćan u hotelu Kolovare prilikom otvorenja dvodnevne 7. konferencije „Kontrola kvalitete zdravstvene njege”, u organizaciji Društva za kvalitetu te OB Zadar.
Težak rad sestara
Istaknula je kako je još jedan problem s kojim se suočavaju rascjep u kojem pacijent ne zna na što ima pravo, iako prema Zakonu o pravima pacijenata ima pravo na sve, ali je pitanje može li to ostvariti – liste čekanja, sama kvaliteta usluge, broj djelatnika, kao i problem sve većeg broja liječnika i medicinskih sestara koji odlaze izvan Hrvatske reflektira se na kvaliteti zdravstvene usluge.
 – Jedan od većih problema su medicinske sestre koje odlaze iz Hrvatske i to u najboljim godinama s 10-15 godina radnog staža. To su vrlo iskusne sestre koje kod nas nisu mogle naći perspektivu stekavši obrazovanje, a dobile su je vani, pojasnila je Bišćan. Istaknula je kako će se tijekom konferencije dotaknuti brojnih problema na koje nailaze u svom radu kao primjerice, u jedinicama za kvalitetu gdje rade visokoobrazovane sestre, ali im nije priznat koeficijent. Najavila je predavanje Ane Stavljenić – Rukavine koja će govoriti iz perspektive nekadašnje ministrice, danas liječnice i nekoga tko educira nove medicinske kadrove. Ona će prezentirati gdje visokoobrazovane medicinske sestre mogu naći mjesta u zdravstvenom sustavu, posebice ondje gdje nedostaje liječnika, čime bi svi bili zadovoljni.
 – S druge strane govorit ćemo o težini rada medicinskih sestara i utjecaju na kvalitetu zdravlja, o pritužbama, našim tekućim problemima na koje nailazimo. Visoka razina psihosocijalnih rizika kod medicinskih sestara može uzrokovati oštećenje duševnog i tjelesnog zdravlja što je u sestrinstvu veliki problem koji se prenosi i na pacijente i širu društvenu zajednicu, što nije zanemarivo u potrebi za očuvanjem zdravlja djelatnika, smanjenjem bolovanja, istaknula je Bišćan dodajući kako u današnje vrijeme brzog života i stresa te neusklađenosti realnog stanja zdravstvenog sustava i pojedinačnih očekivanja pacijenata, na razne zdravstvene institucije pristižu njihove pritužbe.
Odraz nezadovoljstva sustavom
– One su vrlo često odraz osobnog nezadovoljstva organizacijom zdravstvenog sustava na svim razinama, a povećava se i broj pritužbi na rad medicinskih sestara, najavila je Bišćan dio problematike kojom će se baviti na konferenciji te nastavila kako u svim ustanovama imamo ustrojene timove za kvalitetu koji vode brigu o zadovoljstvu pacijenata, o njihovim pravima, pritužbama, o pravilnicima i drugim procedurama kojima se oni bave i koje reguliraju. Sestre prolaze unutar ustanova i kontroliraju one stvari vezane uz zdravstvenu njegu, nadzor nad radom medicinskih sestara, kazala je Bišćan.
Pojasnila je i kako u skoro svim bolničkim zdravstvenim ustanovama postoji medicinska sestra za kvalitetu kojoj je, između ostalog, zadaća kontrola kvalitete zdravstvene njege. U većini ustanova ustrojena je i Jedinica za kvalitetu u kojoj najvećim dijelom rade visokoobrazovane sestre, a što bi trebalo uskladiti i sa sistematizacijom radnih mjesta te tako i platnim koeficijentom. Organizatori su dodali kako su i u drugim zemljama visokoobrazovane sestre nositelji programa poboljšanja kvalitete i rade vrlo odgovoran posao, iako s puno prepreka – obavljaju ga vrlo uspješno.