Zgrade na nasipima postaju vlasništvo građana

Na dnevnom redu jedanaeste sjednice Otočnog vijeća koja je pod predsjedanjem ministra Božidara Kalmete bila je i raspra o nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Otočno vijeće uvijek prije upućivanja zakona koji se upućuju u redovitu proceduru prema Vladi i Saboru, raspravlja o zakonskim prijedlozima koji se izravno tiču života na otocima. Cilj donošenja ovog Zakona je, prema riječima ministra Kalmete, “riješiti dugogodišnje dubioze i probleme i nerješavanje problema koji datiraju još od bivše države”. Određene nejasnoće nastale su i vezano uz pretvorbu i privatizaciju, jer su tvrtke na pomorskom dobru napravile svoje objekte pa je to ušlo u temeljni kapital, a Zakon će također novim mjerama omogućiti i brži upis pomorskog dobra u katastarske knjige, kao i rješavanje pitanja vezanih uz nasipavanje obale.
– Ovaj Zakon nam je važan jer pomorsko dobro obuhvaća šest metara kopna i cijelo teritorijalno more i unutrašnje morske vode što znači da pomorsko dobro pokriva trideset posto hrvatskog državnog teritorija, kazao je državi tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Mario Babić istaknuvši kako se novi Zakon usklađuje sa Zakonom o koncesijama, što je bio uvjet zatvaranja određenih poglavlja u pregovorima s Europskom komisijom.
– Važno je naglasiti da smo prenijeli neke ovlasti na gradove i na općine i oni će moći davati koncesije na pedeset godina i koje omogućuju gradnju. Znači potpuno pravo da općina uređuje plaže, daje koncesije i tako dalje. Veliki gradovi kao što je Zadar sad će moći davati kocesije na dvadeset godina, isto onoliko koliko je prije davala Županija, što uključuje i gradnju marina ili bilo čega drugog na razdoblje od dvadeset godina, rekao je Babić.
Ovim se Zakonom predlažu i rješenja za problem nasipanja jer kako je kazao tajnik Babić, bilo je nasipa starih i po par stotina godina gdje se više nije znalo je li to može biti vlasništvo.
– Ovim Zakonom mi predlažemo da svi nasipi nastali prije 1974. godine ne će biti u cjelosti pomorsko dobro, nego samo onaj pojas od šest metara, a ostalo će biti vlasništvo republike Hrvatske. Isto tako, nasipi nastali nakon 1974., ukoliko su bili nasipani sukladno građevinskoj dozvoli, također će pomorsko dobro biti onih šest metara, ostalo će biti vlasništvo i mislim da ćemo time riješiti pitanja i prijepore oko nekih zgrada koje su građene na nasipima još u vrijeme Austro-Ugarske, da li su one na pomorskom dobru ili ne, zaključio je Mario Babić koji je dodao da zgrade koje se nalaze na zidinama ili rubovima, stare i po par stotina godina i bile pomorsko dobro, trebaju postati vlasništvo građana koji u njima žive, jer nema razloga da se takve zgrade vode kao pomorsko dobro, osim u slučaju kad su građevine vjerskog ili kulturnog sadržaja.
Zakon bi trebao olakšati poslovanje hotelima i kampovima koji su dosad imali stalan problem s plovilima svojih gostiju koji ih nisu mogli vezivati ispred objekata u kojima su smješteni. Kampovi i hoteli će sad moći dobiti odobrenje da njihovi gosti mogu imati privez za brodicu. Također se predlaže ukinuće koncesijskog odobrenja, odnosno odobrenja koje su prije plaćali vlasnici koji su unajmljivali brodove, prevozili turiste i prevozili pijesak.
– To smo ukinuli jer smatramo da je to jedan parafiskalni namet jer ti vlasnici ionako plaćaju u Hrvatskoj jedinstvenu stopu poreza. Ostala je odredba da će se svi prihodi od koncesija, bilo državnih, županijskih ili olpćinskih, dijeliti u tri dijela i da će se ti prihodi morati namjenski koristiti za održavanje pomorskog dobra, ustvrdio je državni tajnik Mario Babić.