Nedostatak vremena – pokretač psihičkih poremećaja

Problem mentalnog zdravlja, kako je naveo dr. Urlić, jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Psihičke bolesti su vodeće po broju dana provedenih u bolnici i po uzrocima privremene i trajne nesposobnosti. Broj liječenja zbog depresije je u porastu

Živimo u vremenu kojeg karakterizira ubrzani tempo života i pritisak, koji raste iz dana u dan. Mi se nismo sposobni adekvatno prilagoditi takvom tempu života. Bez obzira na materijalnu oskudicu u kojoj živimo, ono što nam istinski nedostaje je vrijeme. Nedostaje nam vrijeme za sebe i za druge, a njega ne možemo kupiti, istaknuo je prof.dr.sc. Ivan Urlić, ugledni splitski psihijatar, na Okruglom stolu Županijske koordinacije za ljudska prava u povodu obilježavanja mjeseca borbe protiv depresije, koji je jučer održan u Maloj vijećnici Doma županije u Zadru.
Problem mentalnog zdravlja, kako je naveo dr. Urlić, jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Psihičke bolesti su vodeće po broju dana provedenih u bolnici i po uzrocima privremene i trajne nesposobnosti. Broj liječenja zbog depresije je u porastu. Stopa sucida u Hrvatskoj je viša od europskog prosjeka.
Akcijski plan
– Možemo očekivati da će svaki četvrti građanin tijekom svojega života imati poteškoća s mentalnim zdravljem. No, teškoća ranog prepoznavanja bolesti i predrasude, psihičkim bolesnicima su glavni razlozi zbog kojih izbjegavaju tražiti pomoć, kaže dr. Urlić, dodajući da zbog stigmatizacije, marginalizacije i predrasuda Hrvatska treba donijeti hitan akcijski plan za područje mentalnog zdravlja.
Kao pozitivan primjer bavljenja mentalnim zdravljem dr. Urlić ističe Austriju i Italiju. Za razliku od spomenutih europskih država, kako pojašnjava dr. Urlić, Hrvatska u liječenju mentalnih bolesti zaostaje, još uvijek kaska u nekakvim konzervativnim shemama, propuštajući djelovati ondje gdje se život događa.
– Mentalne bolesti, u koje spada i depresija, su uvijek aktualna tema – jučer, danas i sutra. Hrvatska u liječenju mentalnih bolesti zaostaje za Europom, mi smo još uvijek u nekakvim starim, konzervativnim shemama. Sve prepuštamo pojedincu i obitelji, pa čak i socijalnom okruženju, nedostaje nam konkrentne intervencije, kao i preventivnog djelovanja, govori dr. Urlić, dodajući da bi stvari trebale krenuti na bolje kada smjernice Europske Unije zažive u hrvatskoj praksi.
Radno stanovništvo
Mentale bolesti, pa tako i depresija, nisu jednostavne za dijagnosticiranje, zbog čega dr. Urlić upozorava na važnost kvalitetnog odnosa psihijatra i pacijenta. Dijagnostika i liječenje mentalnih bolesti, kako tvrdi dr. Urlić, ovise o odnosu pacijenta i psihijatra, zbog čega on inzistira na kvaliteti spomenutog odnosa. Shodno tome, dr. Urlić ističe da je ulaganje u mentalno zdravlje ključan čimbenih društvenog i ekonomskog razvoja.
O mentalnim poremećajima, prije svega depresiji, govorila je i dr Renata Sabljar Dračevac, koja radi u Psihijatrijskog bolnici Ugljan. Depresiju je definirala kao poremećaj raspoloženja, bolest s tisuću različitih lica.
– Depresija se najčešće javlja u dobi od 20 do 59 godina, dakle radno aktivno stanovništvo. Češće se javlja kod žena nego muškaraca. No, uspješnost suicida, osoba oboljelih od depresije, znato je veća kod muškaraca. Depresija je povezana sa sucidnim ponašanjem upravo zbog pravovremenog neprepoznavanja bolesti, a samim time i liječenja, kaže dr. Sabljar Dračevac, dodajući da se depresija javalja u čak 80 posto bolnih stanja.
Zbog stigmatizacije i marginalizacije, samo jedna trećina osoba koje boluju od psihičkih poremećaja traži pomoć, što je zabrinjavajući podatak. Protiv stigmatizacije treba se boriti kako bi se psihičke bolesti pravovremeno dijagnosticirale, a potom i liječile. Učinkovita terapija, kako zaključuje dr. Sabljar Dračevac, popravlja kvalitetu života psihičkih bolesnika i smanjuje troškove liječenja.

Hospitalizacije i pregledi

U prvih deset mjeseci ove godine, zbog različitih psihičkih poremećaja, u Općoj bolnici Zadar, ambulanto je pregledano 937 pacijenata, među kojima je bilo i 40 adolescenata. Istovremeno, zbog psihičkih poremećaja, hospitalizirano je 109 osoba.
U Psihijatrijskog bolnici Ugljan, u istom vremenom razdoblju, ambulantno su pregledana 254 pacijenta, a hospitalizirano je njih 35.