Batović je bio utemeljitelj moderne prapovijesne arheologije

Zadarska akademska javnost oprostila se jučer od nedavno preminulog profesora Šime Batovića. Komemorativnim skupom u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru djelatnici Sveučilišta i Arheološkog muzeja u Zadru biranim riječima oprstili su se od velikana zadarske i hrvatske arheologije.
Rektorica Sveučilišta u Zadru dr. sc. Dijana Vican istaknula je kako su komemoracije trenuci naše svjesnosti kako se životnim neumicima ne možemo suprotstaviti.
– Ostavština Šime Batovića nije i neće se zaustaviti. Osvrćući se na crtice iz njegova života možemo se samo diviti, nećemo nikad zaboraviti. Paralelno s radom u Arheološkom muzeju njegovi koraci su vezani uz osnivanje Filozofskog fakulteta u Zadru, jedan je od prva tri profesora Odsjeka za arheologiju. Punih 40 godina zdušno je, profesionalno i ljudski, vezan uz Filozofski fakultet u Zadru. Formirao se je u visokoškolskog znanstvenika, te je formirao mlade znanstvenike. Poseban trag ostavio je u Matici hrvatskoj, kojoj je predsjedao dvadeset godina. Za njegov rad Grad Zadar i Zadarska županija dodijelili su mu nagradu za životno djelo 2001., odnosno 2002. godine. S bogatstvom pisanih djela on nije umro. Imala sam sreću biti članicom institucije kada joj je on dao svoj najveći obol. Njegova mirnoća istinska je odlika njegove naravi, istaknula je, među ostalim, rektorica Vican.
Odgojio 30 generacija studenata
Dr. sc. Ante Uglešić, pročelnik Odjela za arheologiju, kazao je kako je kao student, a kasnije i kao kolega, imao čast susretati se s njim.
– Točno pred pedeset godina nastupio je kao nastavnik na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. U to doba prapovijesna arheologija je bila u povojima. Izgradnjom zgrade Arheološkog muzeja 1976. fizički odlazi odavde, ali se osam godina kasnije vraća nastavi sa studentima. Odgojio je trideset generacija studenata arheologije, istaknuo je Uglešić, dok je o djelovanju prof. Batovića govorila dr. Martina Čelhar s Odjela za arheologiju, istaknuvši kako je tretirao sve faze prapovijesti, a ta ekstenzivnost je rijetka.
– Početkom ’50-ih godina prošlog stoljeća počinje znanstveno istraživački rad kad i drugi prapovjesničari. Uvjeti za rad, kako je isticao, nisu bili pretjerano zahvalni. Objavio je gotovo 500 bibliografskih jedinica, čime se ubraja među najplodnije autore. Organizacijom kongresa pridonio je približavanju hrvatske arheologije drugima, posebno talijanskoj. Kao pripadnica posljednje generacije studenata kojoj je predavao sjećam se njegovih dugih i stručnih predavanja. Profesor nije umirovio svoj stručno istraživački rad. Ključni je utemeljitelj moderne prapovijesne arheologije. Njegovi pojedini radovi su i dandanas jedini referentni, istaknula je Čelhar.
Muzeju priskrbio sve prostore
Muzejsko djelovanje prof. Batovića predstavio je dr. Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru .
– Zaposlio se 1953. kao kustos i punih 30 godina radio je sve do konačnog preseljenja na Filozofski fakultet u Zadru. Prihvatio se preseljenja stalnog postava željeznog doba iz sv. Donata na Filozofski fakultet. Uz izložbenu djelatnost intenzivno se bavio terenskim istraživanjima. Kao voditelj istraživanja uvijek je bio prisutan fizički, osobno je inventirao više od deset tisuća predmeta. Bio je uspješan ravnatelj Arheološkog muzeja, uspio je da 1972. Muzej dobije novu zgradu, sve prostore koje danas Arheološki muzej ima, izuzev sv. Donata, priskrbio je profesor Batović, istaknuo je Vučić.
Uime Matice hrvatske od prof. Batovića se oprostio prof. Božidar Šimunić.