Ivan Miličević i Mira Barišić oslobođeni krivnje

Sudsko vijeće temeljilo je presudu na iskazima sudskih vještaka za financije koji su kazali da je tu riječ o tranzitnom poslovanju koje nije protuzakonito te na činjenici da iz HZZ-a ne potražuju naknadu štete
Nakon čak tri izmjene optužnog prijedloga kojim ih je tužiteljstvo teretilo da su zajedno počinili kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju, Ivan Miličević (49), čelnik zadarskog HSP-a i građevinski poduzetnik iz Vira i Mira Barišić (38), direktorica tvrtke Heres, također iz Vira, jučer su na Općinskom sudu u Zadru nepravomoćnom presudom oslobođeni krivnje.
Naime, optužnim prijedlogom tužiteljstvo je Miličevića teretilo da je još prije deset godina kao vlasnik tvrtke Miličević d.o.o. zbog duga prema vjerovnicima i Poreznoj upravi u iznosu više od deset milijuna kuna, umjesto stečaja osnovao novu tvrtku Heres te na nju prebacio poslovanje prve tvrtke. Osim toga, kao vlasnik tvrtke Miličević d.o.o. koja se našla u financijskim problemima, on je otpustio 42 radnika koji su se potom prijavili na HZZ. Mjesec dana potom tvrtka Heres iste te radnike zapošljava uz poticaje za novozaposlene radnike u visini od 608 tisuća kuna.
Stoga se Miličevića istim optužnim prijedlogom teretilo i zbog kaznenog djela protiv sigurnosti platnog poslovanja povredom položaja i ovlasti. No, na posljednjem je ročištu tužiteljstvo odustalo od kaznenog progona zbog tog djela.
U obrazloženju oslobađajuće presude sutkinja Zlata Smojver Kanjer kazala je kako tijekom dokaznog postupka Sud nije pronašao elemente kaznenog djela niti je tužiteljstvo uspjelo potkrijepiti svoju tezu da su Miličević i Barešićeva obmanuli HZZ kako bi uzeli od njih poticaje. U prilog tome navela je iskaz Željka Marića, pročelnika HZZ-a te činjenicu da ta ustanova ne potražuje nikakvu naknadu šetete.
No, Sudsko je vijeće ovu presudu, kako je istaknula sutkinja Smojver Kanjer, najvećim dijelom temeljilo na iskazima i vještvima Damira Uglešića i Ante Poljaka, sudskih vještaka za financije koji su kazali kako je ovdje riječ o tranzitnom poslovanju koje nije protuzakonito.
Podsjetila je kako je Uglešić istaknuo da uvidom u poslovne knjige tvrtki Miličević d.o.o. i Heres d.o.o. nije pronašao ništa što bi bilo sporno ili nezakonito, da je tu riječ o prihodima od prodaje robe u tranzitu koja se nije skladištila u Heresu, već se ta roba po nabavnoj cijeni direktno prosljeđivala u Miličević d.o.o. te na koncu, da takvim poslovanjem nije oštećen državni proračun. Osim toga, sutkinja je spomenula da je isti vještak kazao kako je državni odvjetnik postavio “krivu” tezu u optužnici kojom se tvrdilo da se namjerno povećavao prihod u tvrtki Heres, što po njemu nije dobra teza jer za tranzitno poslovanje nisu potrebni zaposlenici.
Kada je riječ o poticajima, sutkinja je podsjetila na iskaz vještaka Poljaka koji je kazao da su ti poticaji dobiveni legalnim putem te da su odobreni iz Zagreba. On je tada napomenuo i to da su za njih ipak bila potrebna određena sredstva prikazana kao dobit firme, no, da sve manjkavosti pokriva činjenica da je Miličević ostavio dovoljno sredstava na računu kod proglašenja stečaja za namirivanje svih vjerovnika, a to što se u praksi tako nije dogodilo da nije Miličevićeva krivnja.