Donatori će izbjeglim Srbima kupiti stanove

Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji skupljat će se sredstva za stambeno zbrinjavanje Srba koji se više ne žele vratiti u Hrvatsku
Predsjednik Srbije Boris Tadić jučer je po treći put ove godine posjetio Hrvatsku, no tek je ovaj prvi službeni posjet donio zaista konkretne pomake u rješavanju najosjetljivijih otvorenih pitanja između dvije zemlje.
Petnaest godina nakon što je više od 200 tisuća Srba u izbjegličkim kolonama poslije akcije Oluja napustilo Hrvatsku, Srbija i Hrvatska dogovorile su načela trajnog zbrinjavanja izbjeglih Srba.
Dogovoren je modalitet rješavanja problema onih srpskih izbjeglica koji se više ne žele vratiti u Hrvatsku, ali smatraju da im Hrvatska treba kompenzirati izgubljenu i stradalu imovinu. Hrvatska strana probleme tih građana tretira kao humanitarni problem Srbije, a takvo tumačenje uglavnom je prihvatila i EU. Sada je dogovoreno da će Srbija i Hrvatska zajednički organizirati međunarodnu donatorsku konferenciju na kojoj će se skupljati sredstva za stambeno zbrinjavanje tih izbjeglica.
Riješiti problem nestalih
Dvije zemlje očekuju da će pomoć u rješavanju tog humanitarnog problema stići i od SAD-a i od EU i od UNHCR-a, a konferencija bi se trebala održati početkom iduće godine, vjerojatno u Srbiji.
Hrvatska već godinama izvršava obvezu stambenog zbrinjavanja onih izbjeglica koji se žele vratiti u Hrvatsku i dosad je više od 130 tisuća ljudi ostvarilo povratnička prava, a procjenjuje se da se oko 66 tisuća hrvatskih građana iz Srbije vratilo za stalno.
– Dvije Vlade ovim su dogovorom postigle značajan iskorak u rješavanju problema i sudbina ljudi pogođenih ratnim zbivanjima, koji i danas žive i izbjegličkim logorima i ne mogu riješiti egzistencijalna pitanja, ocijenio je srbijanski predsjednik Tadić nakon sastanka sa domaćinom Ivom Josipovićem, a svoju zahvalnost na doprinosu rješavanju tog i niza drugih otvorenih pitanja iskazao je i na sastanku sa hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor.
Uz rješavanje statusa izbjeglica, jučer je na sastancima Josipović-Tadić kao i Tadić-Kosor, višekratno ponovljeno kako je problem nestalih osoba još uvijek najbolnije otvoreno pitanje između dvije zemlje na kojem još nije učinjeno dovoljno.
– Potraga za ljudima s popisa nestalih apsolutni je prioritet. Mnoge majke i očevi umiru a da ne saznaju sudbinu svoje djece, istaknula je premijerka Kosor dok je predsjednik Tadić istaknuo kako je rješavanje problema nestalih osoba “civilizacijsko pitanje i pitanje temeljnih ljudskih vrijednosti”.
Važna gospodarska suradnja
– Neprestano inzistiram i tražim od svih nadležnih tijela u Srbiji da intenziviraju potragu za dokumentima, da pregledavaju arhive, da obavljaju istrage kako bi što prije došli do svih relevantnih spoznaja, ustvrdio je jučer Tadić. Predsjednik Josipović istaknuo je, pak, kako “bez otkrivanja sudbine nestalih proces pomirenja i pune suradnje neće biti dovršen”.
Treća tema, na koju se u jučerašnjim bilateralnim razgovorima na najvišoj razini potrošilo najviše vremena, svakako je jačanje međusobne gospodarske suradnje. Kosor je najavila kako će uskoro u Srbiji biti održan trilateralni sastanak premijera Slovenije, Hrvatske i Srbije.
– Ne trebamo zaboraviti da su naše dvije ekonomije izrazito komplementarne i stoga postoje veliki potencijali za zajednički izlazak na treća tržišta, istaknuo je Tadić dok je Kosor istaknula kao svijetli primjer gospodarske suradnje projekt povezivanja željeznica Slovenije, Hrvatske i Srbije na koridoru 10.

 SRBIJA ISTRAŽUJE STAJIĆEVO I BEGEJCE

Srbija vodi istragu i ispituje što se događalo u mjestima pritvora Stajićevu i Begejcima, odgovorio je Tadić novinarima na pitanje kada će biti procesuirani odgovorni za postojanje ratnih logora u Srbiji. Na pitanje kad će Srbija dopustiti hrvatskim logorašima dolazak i postavljanje spomen ploče u Begejcima i Stajićevu, Tadić je odgovorio kako je to “u proceduri, te da vjeruje da će doći i taj dan”. Poručio je da Srbija “neće žaliti truda i novca da uhiti haške bjegunce Gorana Hadžića i Ratka Mladića” i to, kako je naglasio, ne zbog Haaga ili EU, nego zbog toga što je to elementarna civilizacijska norma i preduvjet pomirenja u regiji.