Na predavanje o zaposlenju u EU došla samo jedna osoba

U zemlji nezaposlenih na predavanje “Kako do posla u EU?”, o čemu su Zadrani mogli čuti iz prve ruke, došla samo jedna osoba

“Kako do posla u EU?” na predavanju je u petak u Gradskoj knjižnici Zadar govorila dr. Nora Straehle, ekonomistica s radnim iskustvom iz Belgije i Njemačke. Okupljenima, zapravo samo jednoj osobi koja je došla na predavanje, što je u najmanju ruku bilo čudno s obzirom na visoku nezaposlenost u Hrvatskoj, Straehle je “iz prve ruke” objasnila kako naći posao u Europskoj uniji.
– EU građani su slobodni tražiti posao u drugim članicama EU, raditi u drugoj članici bez radne dozvole, živjeti u državi članici u kojoj rade, ostati tamo i nakon isteka posla, uživati jednaka prava kao i državljani te zemlje što se tiče pristupa zapošljavanju, radnim pravima i svim ostalim prednostima socijalnog sustava i oporezivanja, naglasila je Straehle te dodala da navedeno ipak ima neke izuzetke koji se odnose na Hrvatsku kao novu članicu EU.
– Od 2013. do 2015. godine cijeli niz država zadržava pravo zabrane rada hrvatskim državljanima, nakon 2015. još uvijek mogu postojati zabrane u nekim državama, no nakon 2020. ne bi trebale postojati nikakve zapreke pri zapošljavanju hrvatskih državljana u EU. One zemlje koje trenutno nemaju ograničenja za hrvatske državljane slobodnog kretanja radnika su: Rumunjska, Bugarska, Češka, Danska, Irska, Estonija, Švedska, Finska, Latvija, Litvanija, Slovačka, Portugal, Poljska i Mađarska. Zemlje članice koje su zadržale režim radnih dozvola su Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Slovenija, Španjolska i Velika Britanija, objasnila je Straehle te naglasila kako su neke od spomenutih država režim izdavanja radnih dozvola jasno odredili, konkretno izdvojili koja zanimanja mogu dobiti radnu dozvolu.
– Primjerice, u Austriji kvalificirano medicinsko osoblje može odmah dobiti radnu dozvolu kao i sezonski radnici u turizmu i poljoprivredi, u Francuskoj je na listi 291 deficitarno zanimanje (frizeri, ribari, mesari..), dok Italija prima umjetnike, visokokvalificirane radnike, kućne pomoćnice, sezonske poljoprivredne i turističko-hotelijerske radnike i znanstvenike. Njemačka prima mlade na dvogodišnje naukovanje, sezonske radnike na šest mjeseci u poljoprivredi i ugostiteljstvu te akademske građane koji se zapošljavaju u svom zvanju, izdvojila je predavačica.
U svom se predavanju dotakla i načina traženja posla te pisanja molbe, precizirajući točno na koji način pisati molbu za EU institucije, velike korporacije ili “obične” tvrtke.