Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Staništima ugroženih vrsta obratiti veću pozornost

Autor: Ivan Stagličić

25.03.2010. 23:00
Staništima ugroženih vrsta obratiti veću pozornost

Foto: Vedran SITNICA



Za ovu su godinu predviđeni sljedeći istraživački projekti: geološko i biološko istraživanje kanjona Kličevice, predviđenog za zaštitu, biološko istraživanje rijeke Zrmanje, istraživanje pomorskih speleo-objekata i i silbljanskog podmorja obuhvaćenih Naturom 2000 te Karinskog i Novigradskog mora i inventaritacija flore i faune na otocima Ist i Škarda
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim djelovima prirode na području Zadarske županije, ostvarila je protekle godine niz aktivnosti iz programa zaštite, održavanja, promicanja, očuvanja i korištenja zaštićenih djelova prirode. Na području Zadarske županije nalazi se 126 manjih zaštićenih lokaliteta kojima ova javna ustanova upravlja i koja su obuhvaćena Nacionalnom ekološkom mrežom ustanovljene 2007. O važnosti ovoga svakako dovoljno govori podatak da se bez uspostave EU ekološke mreže NATURA 2000 čija potencijalna područja pokriva nacionalna mrerža ne može ostvariti punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Do tog dana moraju se prikupiti podatci o rasprostranjenosti divljih svojti i stanišnih tipova na tim područjima. Kako je ta problematika na području Zadarske županije bila slabo istražena, Ustanova je u protekloj godini poduzela više istraživanja na nekoliko područja.
Promocija izvora Une
Na sjeverozapadnom dijelu Dugog Otoka provedeno je istraživanje i izrađena stručna studija o morskoj bioraznolikosti akvatorija koja je u potpunosti financirana projektima COAST i SIPA, u vrijednosti od deset tisuća eura. Posebna se pozornost posvetila invertaziciji i kartiranju biocenoze Posidonia Oceanica i njene ugroženosti sidrenjem i onečišćenjem mora. Zaštita ove vrste jedna je od obveza RH prema Konvenciji o bio raznolikosti i Akcijskog plana za zaštitu morske vegetacije u Sredozemnom moru Barcelonske konvencije. Istraživanjem je utvrđen stupanj ugroženosti i utvrđene zone zaštite, korištenja i sidrenja.
Obavljeno je istraživanje flore i faune izvora rijeke Une s ciljem skupljanja što više informacija o tamošnjem biljnom i životinjskom svijetu koji su zajedno sa slikovnim materijalom uporabljeni za izradu promotivnih materijala i informativne ploče koja je postavljena na turističkoj stazi.
Istraživanje gnježđenja i prstenovanja morskog vranca na Silbljanskim Grebenima pokazali su da se na području Grebena gnijjezdi najveća kolonija morskih vranaca na našoj obali koja je procijenjen na 210 parova, što je ipak znatno manje nego prije desetak godina kad su procjene išle do pet stotina parova. Podvrsta morskog vranca, Phalacrocorax aristotelis desmarestii koja obitava na Grebenima i drugdje na Jadranu, posebno se navodi u Direktivi o pticama EU, kao vrsta kao vrsta kojoj je nužno osigurati odgovarajuću zaštitu. Kao razlog smanjenja populacije vranaca koji su u svakidašnjem govoru poznatiji kao gnjurci ili njurci, navodi se i intenzivni ribolov u okolici Grebena, a zabilježeni su i slučajevi da su se vranci uhvatili na parangal, jer oni mogu zaroniti do 61 metra dubine. Zanimljivo je da se tijekom istraživanja populacije morskih vranaca na Istočnom Grebenu pronašlo nepoznatu vrstu crne gušterice.
U uvali Brbinjšćica na Dugom Otoku provedena su biološka istraživanja kojima je provedeno kartiranje staništa u odabrnim speleoobjektima koji do sad nisu intenzivnije istraživani.Na ovome području nalaze se tri nadmorske spilje, devet podmorskih spilja i dva podmorska prolaza, tako da su tu smještena i četiri područja ekološke mreže. Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručno obrazloženje za zaštitu ovog lokaliteta u karegoriji posebnog geološkog-morfološkog rezervata. Također je pokrenut postupak za zaštitu kanjona Kličevice u kategoriji značajnog krajobraza za koji je također izrađeno stručno obrazloženje DZZP-a koji je jedini zakonski ovlašten za taj posao.
Od Saharuna do Zrmanje
Javna ustanova za upravljanje zašzićenim djelovima prirode provodila je tijekom protekle godine i niz mjera očuvanja i održavanja zaštićenih područja. U uvali Saharun je poduzeto čišćenje plaže i prilaznih putova, postavljenje ekoloških WC-a i kontejnera za otpadke, ploče s upozorenjima i zabranama. Kako je Zadarska županija Javnoj uistanovi dala u koncesiju sidrište u uvali, postavljena su sidrišta za brodove prema rezultatima provedenih istraživanja podmorja, tako da dolazak i boravak nautičara ne oštećuje nasade morske cvijetnice i k tome na najmanju moguću mjeru svodi opasnost od širenja štetne alge Caulerpe koja se lani pojavila i na kvartnerskom području no nema je u zadarskom akvatoriju. Radi boljeg nadzora nad zaštićenim područjima preko ljeta su uposlena i dva čuvara prirode koja su pomagala provođenje nadzornih mjera na najfrekventnijim lokalitetima, a to je uz uvalu Saharun, i kanjon Zrmanje, od Obrovca do ušća u Novigradsko more. K tome su postavljene i nove infornativno-edukativne ploče: u kanjonu Zrmanje, na vrilu Une i području Tuvine uz Karinsko more. Tiskana je i brošura o izvoru Une te snimljen kratki film o najvrjednijim zaštićenim područjima.
Za ovu godinu JU donijela je ovih dana Program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih djelova prirode Zadarske županije. Za ovu su godinu predviđeni slijedeći istraživački projekti: geološko i biološko istraživanje kanjona Kličevice, predviđenog za zaštitu, biološko istraživanje rijeke Zrmanje, istraživanje pomorskih speleo-objekata i i silbljanskog podmorja obuhvaćenih Naturom 2000 te Karinskog i Novigradskog mora i inventaritacija flore i faune na otocima Ist i Škarda. Ta će istraživanja, kako se navodi u JU, stajati trideset tisuća kuna.
U planu su još i hortikilturalno uređenje maslinika Saljsko polje i otoka Ošljaka, što će se djelomice financirati iz COAST programa, kao i turistička valorizacija ornitoloških rezervata Veliko i Malo Blato te Kolanjsko Blato na otoku Pagu, a dio će troškova snositi jedinice lokalne samouprave. I za ovu godinu je predviđen velik broj aktivnosti na očuvanju i održavanju, između ostalog kod Zelenog Hrasta, biogradskog drvoreda čempresa i u Perivoju Vladimira Nazora, kao i izrada planova upravljanja za više zaštićenih krajobraza te info letaka za kanjon Zrmanje i plažu Saharun. Javna ustanova nastojat će se što više ukljuiti i u međunarodne projekte održivog razvoja, korištenja prirodnih resursa i mreže suradnje te će se s tim ciljem kandidirati na čitav niz državnih, međudržavnih i međunarodnih natječaja.
U programu rada JU ističe se kako je jedna od pretpostavki za korištenje prirodnih vrijednosti i njihovo uključivanje u turističko-kulturnu ponudu Županije kako je predviđeno kod izrade strateških dokumenata, uvažavajući mjere i uvjete zaštite prirode kao sastavni dio prostornih dokumenata i planova gospodarenja prirodnim resursima, Veći dio naše Županije jest relativno očuvan u dijelu koji se odnosi na prirodne vrijednosti i njihovo korištenje ali se isto tako i upozorava:
-Međutim, zabrinjava činjenica da se planovima izgradnje pojedinih gosppodarskih objekata u većini planiraju radovi na staništima ugroženih biljnih i životinjskih vrsta te je stoga potrebno kod budućeg prostornog planiranja više pažnje posvetiti tome, stoji u Programu rada ove ustanove koji zajednički potpisuju predsjednik Željko Baradić i ravnatelj Mirko Đinđić.


 ZAŠTIĆENA PODRUČJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI


Zaštićena područja u Zadarskoj županiji su trenutačno Veliko i Malo Blato na otoku Pagu na kojima je istraživanjem zabilježeno 168 vrsta ptica, a na Malom Blatu je i jedno od najvažnijih gnjezdilišta ugrožene eje livadarke u RH. Na otoku
Pagu je zaštićeno Kolanjsko Blato – Blato Rogoza s 163 ptičje vrste kao i područje Dubrava Hanzine koje je rezervat šumske vegetacije i zaštićeni krajobraz te geolokalitet Crnika koji ima status preventivne zaštite posebnog geološko-paleontološkog rezervata. Spilja Modrič u Rovanjskoj zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode, dok Vrelo Une kod Donje Suvaje ima status hidrološkog spomenika prirode i područja ekološke mreže u koju spada i kanjon Zrmanje koji je i značajni krajobraz.
Značajni krajobraz obuhvaćen ekološkom mrežom je i sjeverozapadni dio Dugog Otoka sa Saharunom kao središnjim dijelom. Na Dugom Otoku je značajni krajobraz maslinik Saljsko Polje s maslinama starim do 700 godina o kome postoji usmena predaja da su ga zasadili starogrčki kolonisti prije dva tisućljeća. Otok Ošljak čitav je zaštićen kao značajni krajobraz.
I u samome gradu postoji zaštićeno područje:Perivoj Vladimir Nazor, kao spomenik parkovne arhitekture s devedeset biljnih vrsta. Po istoj je osnovi zaštićen i Perivoj Folco Borelli u Sv. Filipu i Jakovu s brojnim egzotičnim biljem. Spomenik parkovne arhitekture je i drvored čempresa koji se proteže od Biograda do Opatinskih Torova čija je starost 130 godina. Ovaj status zaštite zavrijedio je i čuveni Zeleni Hrast čija se starost procjenjuje između 200 i 250 godina, a već je odavno postao i zemljopisni pojam.
U statusu preventivne zaštite u kategoriji park šuma je šuma Soline kod Biograda te rječice Karišnica i Bijela kao značajni krajobrazi i područja ekološke mreže. O preventivnoj zaštiti Kanjona Kličevice kao značajnog krajobraza treba još odlučiti Ministarstvo kulture kome je predan prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode.