Za Zadar su predviđene dvije hidroavionske linije

U projektu se navode linije Rijeka – Rab – Zadar, Pula – Mali Lošinj – Zadar i Split – Korčula – Dubrovnik, pri čemu je ova posljednja najbliža realizaciji i mogla bi zaživjeti već ovoga ljeta

Ideja o povezivanju jadranskih gradova i otoka hidroavionskim linijama postoji već nekoliko godina, a izgleda da bi od ovoga ljeta mogla i konačno zaživjeti. Nedavno je u pulskom hotelu “Medulin” u organizaciji tamošnje Lučke uprave održan okrugli stol o ovom projektu, na kojem su sudjelovale i tvrtke zainteresirane za koncesije, američkom “Adriatic Seaplanes” s predstavništvom u Dubrovniku i njemačkom “Eurpoean Costal Airlines” s predstavništvom u Zagrebu. Na okruglom stolu je istaknuto kako je razvoj mreže jadranskog hidroavionskog prijevoza projekt koji se financira iz EU programa IPA Adriatic.
– Ideja se rodila prije tri godine i već je komercijalna linija između Italije i Grčke pokazala veliki uspjeh. Pula je odabrana kao partner jer ima prirodnu infrastrukturu za uspostavu linija hidroavionima, a pulska luka zahtjeva minimalna ulaganja u infrastrukturu kako bi mogla započeti testiranje letova. Vjerujemo da se do početka turističke sezone mogu ostvariti svi preduvjeti da u Puli započnu probni letovi. Riječ je o hidroavionima kapaciteta 19 putnika, rekao je Gioacchino Del Olio, koordinator projekta iz provincije Teramo iz Italije. Od ostalih jadranskih luka u projektu sudjeluju još Bar (Crna Gora), Brindisi (Italija), Krf (Grčka) i Vlore (Albanija). Projekt je trenutačno u fazi pripreme izvođenja probnih letova koji bi omogućili da zaživi i započne proces izdavanja koncesija tvrtkama.
Nijemci zainteresirani
Njemačka tvrtka European Coastal Airlines zainteresirana je i za povezivanje drugih jadranskih odredišta za što postoji projekt vrijedan 31 milijun eura, u koji bi ulagale i njemačke i švicarske banke. U projektu se navode linije Rijeka – Rab – Zadar, Pula – Mali Lošinj – Zadar i Split – Korčula – Dubrovnik, pri čemu je ova posljednja najbliža realizaciji i mogla bi zaživjeti već ovoga ljeta. U drugoj fazi projekta predviđeno je povezivanje hrvatskih gradova s talijanskim. Kako su u više navrata javljali različiti mediji, za ovaj projekt je kod tadašnje predsjednice Vlade, Jadranke Kosor lobirala njemačka premijerka, Angela Merkel, a nedavno se za njegovu realizaciju kod sadašnjeg premijera Milanovića zauzelo i njemačko Veleposlanstvo.
200 metara od obale postaje plovilo
Veliki zagovaratelj ovog projekta, prof. dr. sc. Srećko Favro koji predaje na nekoliko fakulteta u Hrvatskoj i susjednim zemljama, kaže da se na obali i otocima može organizirati 18 hidroavionskih pristaništa iz kojih bi se odvijao cjelogodišnji javni promet. Hidroavionske veze bi se državnim subvencijama tako mogle učiniti pristupačnima i lokalnom stanovništvu na otocima, a hidroavioni bi bili u pripravnosti pri hitnim slučajevima.
Prof. Favro ističe da projekt ima podršku Vlade i ministarstva, no za njegovu potpunu realizaciju potrebne su zakonske prilagodbe, budući da je hidroavion, dok je u zraku letjelica, a nakon slijetanja, koje se mora obaviti na 300 metara od obale, potpada pod odredbe o pomorskom prometu, kao plovilo. Ministarstvo prometa je ovo načelno prihvatilo još 2002. godine, no još nije provedeno. Kako se danas održava sjednica Saborskog odbora za turizam na temu nautičkog turizma na kojoj će Srećko Favro biti moderator, očekuje se da bi se moglo ubrzati rješavanje ovih pitanja i tako omogućiti stvaranje preduvjeta za što skoriji početak hidroavionskog prometa kojim bi se u konačnici obuhvatila i zadarska luka.

Zadar povezan s Anconom 1927. godine

Zadar je prvu hidroplansku liniju dobio 1927. godine i bio je povezan s Anconom. Liniju su potakli iz tršćanske tvrtke “Cosulich”, podrijetlom s Lošinja koji su bili pioniri hidroavionskog prometa na Jadranu, uspostavivši ovu vrstu prijevoza u Istri još 1921. godine. Hidroavioni iz Italije slijetali su na more zapadno od vrha Poluotoka, a ukrcaj i iskrcaj putnika obavljao se na posebnom pristaništu kod današnjeg Marexa.