17 °C
Online izdanje
Subota, 20.prosinca 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
BRZI POVRATAK ULAGANJA U TREŠNJE
Piše: Gordana Dragun
Većina sorata trešnje se ne oplođuje sama, te je nužno posaditi sorte koje su kompatibilne i cvatu svake godine u isto vrijeme ili saditi isključivo samooplodne kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tržištu
Foto: Gordana DRAGUN
DAMIR VRKIĆ IZ RUPLJA - Izbor sorte presudan

Prvo sezonsko voće koje nakon hladnih dana i jednolične tržišne ponude u kojoj dominira jabuka daje živost ponudi na našim tržnicama i policama supermarketa je trešnja. Pojavila se je ovih dana po iznimno visokoj cijeni od 20 do čak 30 kn za kilogram. Uz uvoznu iz Španjolske, Makedonije i Italije može se naći i domaća. Kakve su realne šanse da ćemo u skorije vrijeme moći konzumirati isključivo domaću trešnju, odnosno da ćemo je proizvesti samodostatno za svoje potrebe? Prema našim procjenama (stručnjaka HZPSS) posljednjih godina podignuto je preko petnaest hektara plantažnih nasada trešnje i kada dođu u puni rod tržištu bi se ponudilo 150 do 180 tona ovog izuzetnog voća, vrlo traženog i cijenjenog na domaćem i inozemnom tržištu. Uz plantažne nasade tu su i okućnice koje su gotovo nezamislive bez trešnje.

Neprovjereni sortiment

Po broju rodnih stabala trešnja je do Domovinskog rata bila šesta voćna vrsta sa 40 tisuća stabala, iza masline,višnje maraske, bajama, breskve i smokve i ona je na naše tržište dolazila uglavnom sa okućnica. Samo rijetki proizvođači, među kojima su najbrojniji bili sa područja općine Sukošan imali su je posađenu kao male plantažne nasade. Podloga koja se je koristila bila je gotovo isključivo rašeljka (Prunus mahaleb), a samo na vrlo teškim terenima divlja trešnja (Prunus avium), te proizvodna površina za jedno stablo nije iznosila manje od 60 m2. Prinosi po stablu u punom rodu kretali su se od 35 do preko 100 kg. Od sorata zastupljene su bile takozvane „durače" , a pod tim nazivom krile su se autohtone sorte ( Gomilička, Stonska i Tugarka). Stara stabla uglavnom su propala što od starosti, što od nemilosrdnosti žilogriza. Nova su se podigla sa brojnim introduciranim sortama (Early Lory, Burlat C1, Moreau clone B, Isabella, Giorgia, New Star, Van, Ferrovia, Lapins, Sweet Heart, Lambert i brojne druge) na podlozi rašeljka ili na njenom klonu Santa Lucia 64 (otporna na Agrobacterium tumefaciijens). Prema literaturi sve nabrojene sorte su kvalitetne i daju velike prirode, ali većina njih nije provjerena u našim ekološkim prilikama i može podbaciti. Da je tako uvjerili smo se i u nasadu trešnje vlasnika Damira Vrkića iz Ruplja. Sorta koju je dobio kao New Star je prerodna, a time i presitna te nema gotovo nikakvu tržišnu vrijednost.

Novi, suvremeniji nasadi u našoj županiji podignuti su na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je dano u zakup i na poljoprivrednim površinama u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i to u Smilčiću, Biljanama Donjim, Suhovarama, Zemuniku, Ruplju, Murvici, Debeljaku,Sukošanu, Radašinovcima, Podgrađu, Škabrnji, Kožinu i drugim. Neki su već na rodu, a drugi čekaju plodonošenje.

Svi oni koji razmišljaju o sadnji trešnje morali bi raspolagati makar minimumom znanja o ovoj naizgled skromnoj voćnoj vrsti. Većina sorata trešnje se ne oplođuje sama, te je nužno posaditi sorte koje su kompatibilne i cvatu svake godine u isto vrijeme ili saditi isključivo samooplodne kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tržištu.

Ujednačeno raspoređivanje

Izbor sorte i podloge ključan je kod podizanja nasada trešnje, jer nam samo pravi izbor jamči visokokvalitetnu standardiziranu proizvodnju. Pri izboru sorte treba uzeti u obzir sljedeće karakteristike: urod, organoleptička svojstva, veličinu ploda, otpornost na udarce pri berbi i pakiranju, vrijeme cvatnje i dozrijevanja, osjetljivost na bolesti i štetočinje, te osjetljivost na pucanje plodova uslijed kišnog razdoblja u periodu dozrijevanja. Pri podizanju nasada trešanja, ukoliko se ne radi o samooplodnim sortama, oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15 posto. Sadašnja industrija trešanja zagovara multi-sortne voćnjake, tj. voćnjake s različitim sortama u različitim redovima. Međusobno oprašivanje omogućeno je naročito kada se odgovarajuće sorte sade u susjedne redove. Za pravilno oprašivanje potrebni su insekti. Najznačajniji prenosilac polena voćaka su pčele, ali i drugi insekti, osobito bumbari, ose i divlje pčele.

Materijalna sredstva

Kada se govori o materijalnim sredstvima koja su potrebna za podizanje suvremenog nasada trešnje onda je to iznos od oko 75.000 kn po hektaru na terenu bez krčenja prethodne vegetacije i bez postavljanja zaštitnih mreža koje štite od vremenskih nepogoda (tuče ili grada) i od ptica kojima je trešnja izuzetna poslastica. Zaštitna mreža stoji od 80 do 100 tisuća kuna po hektaru. Uz korištenje poticajnih državnih sredstava za podizanje novih nasada koja iznose 16.800 kn/ha, odnosno 22.700 kn/ha na područjima s težim uvjetima gospodarstva, taj trošak je daleko niži. Na kraju investicijske godine uz navedene poticaje poljoprivredni proizvođači imaju pravo i na povrat kapitalnih ulaganja (zaštitne mreže, gnojivo, zaštitna sredstva, poljoprivredna mehanizacija i dr.) i to u iznosu od 40 odnosno 50 posto vrijednosti investicije ovisno radi li seo jednostavnim ili složenim investicijama.

U našim uvjetima s razmakom sadnje 4,5 x 3,5 (741 stabala/ha), na podlozi Santa Lucia, uzgojnim oblikom vazom u punoj rodnosti može se postići rodnost od 8 do 12 tisuća kilograma. Ukupni varijabilni troškovi (mineralno i organsko gnojivo, sanduci za berbu, zaštitna sredstva, trošak berbe, rezidbe, trošak vlastite mehanizacije i dr.) stoje oko 35 tisuća kuna, od čega na berbu otpada preko 40 posto. Dohodak se kreće uz prirod od 10 t/ha i uz prosječnu cijenu od 10 kn/kg oko 60 tisuća kuna po hektaru. Naši proizvođači su posljednjih dana trešnju davali otkupnim centrima po cijeni od 17 kn/kg, potvrdio nam je Rajko Arbanas, voćni proizvođač trešnje iz Smilčića. Dakle, trešnja je bez dvojbe vrlo dohodovna kultura, ali samo visoki i kvalitetni prirodi jamče brz povratak uloženih sredstava.

Kako nam tek predstoji puna berba trešanja dobro je napomenuti proizvođače kako se plodovi beru kada dozriju, a to je kad plod postigne boju tipičnu za sortu i kada pokazuje najbolje karakteristike, a to su boja i čvrstoća ploda. Za svježu potrošnju beru se ručno s peteljkom u hladnijem dijelu dana sa što manje mehaničkih oštećenja da se zadrže estetska svojstva. Trešnje za svježu potrošnju moraju udovoljiti kvalitativnim potrebama, kao što su ujednačena veličina, čvrstoća mesa ploda, boja tipična za sortu, malena koštica, okus, odsutnost anomalija. Visoku kvalitetu ploda postiže Mladen Batur iz Smilčića koji redovito provodi ljetnu rezidbu trešnje neposredno nakon njene berbe i na taj način sprečava „smolotečinu" što nije slučaj kod rezidbe u mirovanju, dobru obraslost mladim rodnim drvom i bolju diferencijaciju cvjetnih pupova.

Plod visoke kakvoće dobiva se iz vanjskog pojasa krošnje u širini od 1m. Iz tog razloga je poželjno odabrati novije tehnologije uzgoja trešnje na slabije bujnim podlogama na kojima možemo formirati manja stabla, primjerice Santa Lucia 64. Plodovi visoke kakvoće dobivaju se sa grana starih jednu do četiri godine, te bi se većina krošnje trebala sastojati od grana te starosti. Manje voćke omogućavaju dobru osvijetljenost krošnje, a time i ujednačeno sazrijevanje koje nam omogućava samo jednu berbu.

Kako bi novopodignute nasade sačuvali od propadanja čiji najčešći uzrok je žilogriz (Capnodis tenebrionis) preporučili bi svim proizvođačima trešnje da upravo sada odrasle kornjaše skupljaju i uništavaju. Odrasli kornjaš je crne boje, dug je od 18 do 28 mm. Nadvratnjak mu je bijelosiv i na njemu se ističu veća i manja uzvišenja crne boje. Na njegovom tvrdom pokrilju nalaze se sitne bijele točkice. U vrijeme odlaganja jaja, u lipnju, treba tretirati tlo tridesetak cm oko stabla insekticidima, prašivima ili granulama. Pri razvoju ovog štetnika djelotvoran je način tretiranja korijenova vrata insekticidima dubinskog ili fumigantnog djelovanja, ali u povećanim koncentracijama.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr