HR olimpijada ide dalje

Igre će se održati od 18. do 23. srpnja 2010., a očekuje se nastup oko tisuću sudionika iz tridesetak država

Više nema dvojbi, druge Hrvatske svjetske igre održat će se u Zadarskoj županiji od 18. do 23. srpnja 2010. godine. Što će reći, četiri godine nakon prvih Igara koje su održane u Zadru i susjednim gradskim i općinskim središtima od 15. do 21. srpnja 2006. Hrvati iz cijelog svijeta naći će se u Zadru na svojevrsnim svehrvatskim olimpijskim igrama. Hrvatske svjetske igre veliki su projekt Hrvatskog svjetskog kongresa zamišljene kao globalno sportsko natjecanje Hrvata koje daleko premašuje značaj samog sportskog okupljanja te se 2006. pokazalo da je riječ o događaju koji nadilazi sve granice, kako one među ljudima, tako i one između država.
– Najvažniji cilj Hrvatskih svjetskih igara je povezivanje domovinske i izvandomovinske Hrvatske, ali nam je jednako tako i velika želja promovirati grad i županiju domaćina te hrvatski turizam – kaže Jure Strika koji je, baš kao i 2006., ravnatelj Igara. Uz organizatora, Hrvatski svjetski kongres, očekuje se da će pokrovitelj Igara biti Vlada RH, a Zadarska županija, Grad Zadar, Zadarska nadbiskupija, Hrvatska matica iseljenika i Hrvatski olimpijski odbor supokrovitelji. Ideja o HSI rodila se krajem 2002. godine, a radni naziv ovog, danas prepoznatljivog projekta, bio je Crolimpijada.
Hrvatsko podrijetlo
Prvi put je najteže, tako i kad je riječ o organizaciji Igara. Stoga će iskustvo od prije tri godine organizatorima itekako dobro poslužiti za pripremu događaja koji počinje za manje od 14 mjeseci. Tako su uz pomoć Hrvatskog svjetskog kongresa u državama u kojima je brojnija hrvatska zajednica formirani organizacijski odbori, koji s uredom u Zadru koordiniraju oko svih potrebnih informacija. Tamo gdje hrvatske zajednice imaju manje članove postoje kontakt osobe.
– Na taj smo način teret organizacije ravnopravnije rasporedili. Iskustvo u pripremi Igara 2006. pokazalo je da je teško samo iz Zadra koordinirati sa sudionicima koji dolaze sa svih strana svijeta – objašnjava Strika koji potvrđuje da je efekt prvih Igra daleko nadmašio očekivanja. Stoga će druge Igre biti brojnije kad je riječ o sudionicima i državama iz kojih dolaze, ali i sportovima u kojima će se održavati natjecanja. Tako su uvedeni i neki novi sportovi, od kojih je posebno zanimljiv ragbi. Igre su u svom sportskom dijelu okrenute sportašima amaterima.
– Svi sudionici Igara moraju biti hrvatskog podrijetla i mogu nastupiti isključivo za državu u kojoj borave, tj. u kojoj stalno borave posljednje tri godine od dana prijave. Prijave se razmatraju na individualnoj osnovi i neovisne su o članstvima u sportskim i kulturnim udrugama. Svi zainteresirani se mogu prijaviti preko službenih stranica Igara ili putem Nacionalnih odbora u pojedinim državama. Prijave su na http://www.zadar2010.com, a e-mail adresa je [email protected]. U prvom roku prijave za sudjelovanje su od 15. lipnja do 30. studenoga 2009., a u drugom prijavnom roku bit će mjesta samo za discipline koje do tada ne budu još popunjene – obašnjava Strika.
Višestruka korist
Kad je riječ o sportašima koji će predstavljati Hrvatsku za očekivati je kako će to biti mahom sportaši iz Zadarske županije, kako je to bio slučaj 2006. No, mogu se prijaviti zainteresirani i iz drugih sredina, a u slučaju većeg interesa za pojedine sportove postoji mogućnost organizacije kvalifikacija nakon kojih bi se znali pojedinci i momčadi koje bi na Igrama nastupale pod hrvatskom zastavom. Kako bilo, delegacija Hrvatske te Bosne i Hercegovine formirat će se prema posebnim odredbama. Kvalifikacije se, ovisno o interesu očekuju i u nekim drugim državama, posebnom onima s brojnom hrvatskom zajednicom poput, primjerice, Australije.
– Želimo da HSI žive i u periodu između igara, a to znači da tek što jedne igre završe počinju pripreme za druge. Uvijek ističemo da je mnogostruka korist za sudionike Igara. Tako će neki, kao što je to bio slučaj 2006. godine, možda prvi put biti u prilici upoznati državu iz koje su potekli njihovi roditelji, djedovi ili bake. Osim toga, možda će biti i onih koje će na ovaj način otkriti svoj sportski talent, za neke će to biti dobra prilika za odmor usred ljeta. Svatko može pronaći svoj razlog prijave za sudjelovanje na Igrama – nastavlja Strika dodajući da će se Igre, jednim dijelom, financirati i iz kotizacija koje će uplatiti svaki natjecatelj. Očekuje se da će ulogu “olimpijskog sela”, kao i 2006., imati Turističko naselje Zaton u kojem bi trebali biti smješteni svi sudionici Igara.

 SPORTOVI

Sportovi u kojima će se održavati natjecanja: košarka (m/ž), rukomet (m/ž), nogomet (m/ž), nogomet veterani (+35), nogomet U-16 (samo za pozivnice), boćanje (m), odbojka (m/ž), odbojka na pijesku (m/ž), vaterpolo (m), ragbi (m), tenis (m/ž), tenis (veterani, m/ž), stolni tenis (m/ž), plivanje (m/ž). Na službenoj internet stranici ponuđeni su i sportovi od kojih se, glasovima posjetitelja, još eventualno jedan može uvrstiti u program Igara. Tako su na izbor ponuđeni: judo, karate, taekwondo, kriket, atletika (polumaraton), atletika (skokovi u vis, skokovi u dalj), atletika (trčanje 100m, 200m, 400m…), a postoji mogućnost da posjetitelji sami ubace još jedan sport.

 PODSJETNIK NA 2006.

Na Igrama 2006. svoje predstavnike imalo je 25 država: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Danska, Ekvador, Francuska, Hrvatska, Italija, Južnoafrička Republika, Kanada, Mađarska, Makedonija, Njemačka, Peru, Rumunjska, SAD, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Srbija, Švedska, Švicarska, Venezuela. U Igre 2010. uz navedene države očekuje se još šest zemalja sudionica i to: Novi Zeland, Bolivija, Čile, Kolumbija, Norveška i Japan, a nije isključeno da se broj država sudionica i poveća. Na prvim Hrvatskim svjetskim igrama sudjelovalo je 750 natjecatelja, a natjecanja su se održavala u Zadru, Benkovcu, Bibinjama, Biogradu n/m., Poličniku i Zatonu. Antun Vrdoljak, počasni član Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora proglasio je 16. srpnja 2006. Igre otvorenima na ceremoniji otvaranja koja je održana na Poljani Pape Ivana Pavla II. (Forum). Najuspješniji pojedinci prvih Igara bili su Goran Bistrić iz SAD-a (Kalifornija), u muškoj konkurenciji, s osvojenih osam zlatnih medalja u plivačkim disciplinama, odnosno Georgian Perić iz SAD-a (Pennsylvanija), u ženskoj konkurenciji, s osvojenih šest zlatnih i dvije srebrne medalje.

 NAKON IGARA SKLOPLJENO NEKOLIKO BRAKOVA

– Projekt HSI-a pokazao se vrlo uspješnim. Kad zbrojimo plodove prvih Igara održanih 2006. godine govorimo o sljedećim činjenicama: dvadeset posto sudionika po prvi put je posjetilo Hrvatsku, domovinu svojih predaka; nekolicina sudionika odlučila je živjeti u Hrvatskoj; jedan broj njih odlučilo se školovati u Hrvatskoj; sklopilo se mnoštvo prijateljskih veza (nekoliko bračnih); mnogi su kupili ili su odlučili kupiti nekretninu u Hrvatskoj. Kad se tome nadoda neizravni učinak na gospodarskom, turističkom, kulturnom i duhovnom polju onda je jasno da se sve uloženo višestruko vratilo. Vjerujemo da preko ovog i sličnih projekata jača povjerenje u odnosima domovina – izvandomovinstvo kao i svijest o potrebi sustavne suradnje na svim razinama – kaže Josip Ante Sovulj, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.