Voćari zatražili odgodu plaćanja najamnine i smanjenje kamata na kredite

Štete u voćarstvu su od 70 do 90 posto u ovisnosti o pojedinoj kulturi ili drukčije izraženo one iznose 950 milijuna kuna. Voćari su očajni, ima ih koji već krče nasade i odustaju od daljnje proizvodnje, kaže mr. sc. Frane Ivković

Predstavnici proizvođača voća posljednjih dana u nekoliko su navrata upozoravali na štete koje su im prouzročile vremenske nepogode. Najveći problem bila je pojava kasnoga mraza koja izravno utječe na slabiji urod voća. Prema procjenama stručnjaka, rodnost voćaka mogla bi biti značajno smanjena, dok se među predstavnicima trgovačkih lanaca mogla čuti procjena od 50 posto slabijem urodu pojedinih vrsta voćaka, osobito trešanja, krušaka, jabuka, šljiva, višanja i bresaka.
 Propalo do 90 posto
Nažalost, čak su se i te procjene u konačnici pokazale kao preskromne. Prije dva dana u Zagrebu je održan Sabor Hrvatske voćarske zajednice na kojem je utvrđeno pravo stanje, koje je još gore. Štetama od mraza pridružile su se i one od tuče, što je proizvođače voća dovelo u bezizlazan položaj.
– Štete u voćarstvu su od 70 do 90 posto u ovisnosti o pojedinoj kulturi, ili drukčije izraženo, one iznose 950 milijuna kuna. Voćari su očajni, ima ih koji već krče nasade i odustaju od daljnje proizvodnje osobito u istočnoj Slavoniji i Baranji, kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, mr. sc. Frane Ivković.
Na Saboru HVZ-a pod naslovom “Propast ili oporavak hrvatskog voćarstva”, okupili su se predstavnici svih hrvatskih županija, ukupno 150 sudionika te je ujedno sastavljen Zahtjev koji je upućen Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskom saboru, a upućen je i na Ured predsjednika Josipovića i u kojem predstavnici voćara traže da se o štetama u voćarstvu više povede računa u široj društvenoj zajednici i na državnoj razini.
 Štete gore od potresa
– Ovo nije elementarna nepogoda nego katastrofa hrvatskog voćarstva. Potres koji je nedavno pogodio Italiju uzrokovao je materijalno manje štete pa se alarmirala ne samo cijela država nego i Europa, a za naše voćare kao da nema dovoljno sluha, ističe Ivković, koji nam je kazao da iako su štete na voćkama veće u kontinentalnom dijelu Hrvatske negoli u Dalmaciji, to ne znači da su voćari u ovom dijelu zemlje ostali pošteđeni, niti će njihova proizvodnja moći kompenzirati kontinentalnu koja je ponegdje potpuno izbrisana.
– Štete jesu nešto manje, ali primjerice samo na plantažama poljoprivrednog obrta “Baštica” u vlasništvu Mile Solde su komisijski utvrđene štete od 3,5 milijuna kuna, na jabukama i breskvama. Na području Baštice, Smilčića i uopće Ravnih kotara su isto stradali mnogi voćnjaci, a oni koji su izloženi buri pogotovo, što posebno vrijedi za nasade bresaka. Onaj tko bude imao 15 do 20 posto od uobičajenog uroda, može računati da je prošao i više nego dobro, kazao nam je Frane Ivković.

Zahtjevi voćara Ministarstvu i Saboru

Na Saboru Hrvatske voćarske zajednice sastavljeni su zahtjevi u kojima se traži da se svim voćarima koji su zakupci zemljišta, oprosti plaćanje naknade na dvije godine. Također se traži da se onima koji otplaćuju kredite kamate smanje s 5-6 na 1-2 posto, da se na jednu godinu odgodi vraćanje kredita ili oprosti pedeset posto, odnosno u najmanju ruku da država preuzme otplatu 25 do 30 posto.
– Okupili smo se da vidimo što nam je činiti u ovoj katastrofalnoj situaciji i uputili smo svoje zahtjeve Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskom saboru i predsjedniku Josipoviću i želimo da se nađu sredstva za koje vjerujemo da ih ima i da se spasi hrvatsko voćarstvo, kazao nam je mr. sc. Frane Ivković.

Uvoz još uvijek bez pravilnika

U Hrvatskom zavodu za statistiku je utvrđeno da su cijene voća za 7,6 posto veće nego u istom razdoblju prošle godine. Također je bitan podatak da voćnjaci u Italiji i Grčkoj odakle se, uz Španjolsku, uvozi najviše voća nisu bili pogođeni elementarnim nepogodama. No, voćari upozoravaju da se iz inozemstva često uvozi izrazito nekvalitetno voće s obzirom da u RH nema pravilnika o kvaliteti uvezene robe. Tako se nerijetko uvoze plodovi najniže kvalitete koji bi u tim zemljama završili u preradi ili čak u otpadu, kao kada su lani Austrijanci svoje jabuke koje su godinu dana bile u hladnjačama umjesto da ih bace, izvezli u Hrvatsku.