Tomčić: Jokiću “skidam kapu” za sve što je napravio

– Zadovoljan sam radom s kolegama iako nismo uvijek imali isto mišljenje o svemu, ali iz naše različitosti proizašao je dobar i moderan kurikulum koji trajno povezuje obrazovni sustav s potrebama tržišta rada, kazao je Tomčić
Kao što je javnosti poznato, Ekspertna radna skupina  za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, na čijem je čelu Boris  Jokić u srijedu je na kratkoj konferenciji za novinare zatražila da ih  resorni ministar Predrag Šustar razriješi jer nemaju potporu da  proces vode dalje.
 Dan prije nego što je Ekspertna radna skupina donijela spomenutu odluku razgovarali smo s trojicom dugogodišnjih i poznatih  zadarskih srednjoškolskih ravnatelja i pitali ih za mišljenje i komentar cijele priče oko kurikularne reforme koja je posljednjih nekoliko dana postala jedna od glavnih tema u zemlji.
Perković o Jokiću i povjerenstvu
Zadarskoj je javnosti vjerojatno manje poznato kako je dio tog tima, odnosno član povjerenstva bio i Svetko Perković ravnatelj zadarske Pomorske škole.
– Član povjerenstva postao sam u travnju prošle godine putem  objavljenog natječaja, a na poziv predsjednice Udruge hrvatskih  srednjoškolskih ravnatelja koja je, od početka u timu za vođenje reforme. Pristupila mi je s poticajem i molbom da se priključim projektu na način da neke dobre primjere i moje dugogodišnje iskustvo u obrazovanju i vođenju specifične škole koja godinama postiže  dobre rezultate, ugradimo u sadržaje reforme i to u dijelu koje se  odnosi na strukovno obrazovanje. Kako sam neke ljude koji su bili  zainteresirani za ovaj posao poznavao od prije kao iznimne nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje bio sam uvjeren da je, u postojećim uvjetima, dobar tim i da bi se mogao napraviti dobar posao,  a uloga voditelja dr. Borisa Jokića bila je izvrsna – priča Svetko Perković.
Rad u povjerenstvu podrazumijevao je povremene susrete pojedinih stručnih timova, ali primarno komunikaciju koristeći IT tehnologiju, no kako kaže Perković, inzistirao je da ipak dominiraju  sastanci na kojima bi se o načelnim pitanjima i pristupu lakše i uspješnije dogovorili te nakon toga – člancima, prilozima i primjerima gradili strukturu temeljnih okvira reforme.
– No, nažalost, ubrzo sam shvatio da je problem slobodnih dana i  obveza članova povjerenstva prema svojim poslovima u školi, naknada za putne troškove i moguća raspodjela naknada za rad, dosta  upitna i počela su moja kolebanja. U početnoj fazi rada povjerenstva sam bio suzdržan jer se u tom dijelu raspravljalo o terminologiji i definicijama pojednih postupaka, a ja sam po obrazovanju  inženjer pa mi je to bilo pomalo strano i čekao sam priliku da na  jednostavan i praktičan način predstavim svoje konkretne ideje i  namjere. Dolaskom godišnjih odmora intenzitet rada je pomalo  splasnuo, a jesen i nove obveze su me pomalo udaljile od sadržaja  u finalizaciji dokumenata za javnu raspravu – priča svoja iskustva iz  prve ruke ravnatelj Perković, dodajući kako iz Povjerenstva nije demonstrativno otišao, već se povukao do trenutka kada reforma  dođe u fazu u kojoj bi njegove ideje bile podložne javnoj raspravi i  možda primjenjive.
Sustav stvara štrebere
Njegov kolega Tihomir Tomčić ravnatelj Strukovne škole Vice  Vlatkovića, član je dvije stručne radne skupine – u dijelu provedbe  cjelovite kurikularne reforme te je član stručne radne skupine za  izradu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje. Član je  i, od Vlade imenovanog, Posebnog stručnog povjerenstva za  praćenje provođenja Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije  koja je, kao temeljni dokument reforme obrazovanja u RH, prije  dvije godine usvojena u Hrvatskom saboru.
– Borisu Jokiću “skidam kapu” za sve ono što je učinio tijekom  proteklih godinu dana na provedbi cjelovite kurikularne reforme.  Zadovoljan sam radom s kolegama iako nismo uvijek imali isto  mišljenje o svemu, ali iz naše različitosti proizašao je dobar i moderan kurikulum koji se oslanja na Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru i koji trajno povezuje obrazovni sustav s potrebama  tržišta rada. No, da bi se ove naše zamisli realizirale potrebno je da  gospodarstvo i sektorska ministarstva preuzmu odgovornost za  strukovno obrazovanje te započnu s ulaganjem stvarajući optimalne uvjete i ulažući u kontinuiranu edukaciju nastavnika i mentora  iz svijeta rada – mišljenja je Tomčić.
Na pitanje je li vjerovao u konačno provođenje reforme, Tomčić  odgovara kako je vjerovao jer se u suprotnom, ne bi ni uključio u  rad te je dodao kako je svima u Hrvatskoj odavno jasno da nam  obrazovni sustav nije dobar te da učenici uče cijeli niz nepotrebnih  informacija koje im nikada neće trebati u životu.
– Sustav stvara štrebere, a ne inovativne, odgovorne i samostalne  mlade ljude koji se kompetentno mogu uključiti na tržište rada.  Imamo strukovno obrazovanje totalno neusklađeno s potrebama  tržišta rada, a o uvjetima rada da i ne govorim. Danas imamo paradoksalnu situaciju da na Zavodu za zapošljavanje imamo 260.000  nezaposlenih, a istovremeno Vlada RH mora odobriti kvote za uvoz  preko 3.000 stranih radnika. I upravo stoga sam u ovoj reformi vidio priliku da to promijenimo – posebno je podvukao Tomčić.
Političko i strateško pitanje
Ravnatelj poznate zadarske Gimnazije Vladimira Nazora – Rade  Šimičević najprije je naglasio da ne podržava ultimatume ni od koga pa tako ni od gospodina Jokića.
– On radi zajedno sa svojom radnom skupinom težak, složen i  odgovoran posao koji će u mnogome odrediti budućnost odgoja i  obrazovanja u Hrvatskoj, ali reći da će nas zaustavljanje kurikularne reforme vratiti u neka mračna vremena nije primjereno, pogotovo što je obrazovanje i u ta mračna vremena bilo kvalitetno i priznato. Ono što treba jest – sjesti i razgovarati o problemima koji su  se pojavili i pokušati ih otkloniti. Obrazovanje je uvijek bilo političko pitanje, ali mora biti i strateško pitanje nacije i države, a ne  jedne vlade. Proširenje radne skupine može donijeti samo nove  ideje u daljnjem radu – smatra Rade Šimičević.
Podržava reformu i napore gospodina Jokića i tim ljudi uz njega  jer je mišljenja kako se i ovakav sustav koji je dobar mora zamijeniti samo s boljim.
– Gimnazija Vladimira Nazora će sudjelovati u eksperimentalnoj  primjeni kurikuralnih reformi ako se dođe do te razine. Ja vjerujem  da ćemo vrlo skoro imati pripremljene kurikulume, a da li će to biti  ove godine ili iduće neće bitno umanjiti značaj i potrebu reforme.  Sustav odgoja i obrazovanja je trom sustav i teško se pokreće i nema smisla činiti nešto što neće u potpunosti ispuniti očekivanja –  zaključio je Rade Šimičević.