Jedno srce spojilo pet kontinenata

Tijekom Igara bilo je dosta govora o preseljenju Croolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski ili grad u Hercegovini. Najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene ove godine. Interes su tako pokazali Split, Šibenik i Međugorje
Završile su druge Hrvatske svjetske igre. Ambiciozan projekt Hrvatskog svjetskog kongresa uspješno je okončan u petak kada je održana dodjela medalja najboljima u 12 disciplina. Hrvati iz 24 zemlje vrhunac petodnevnog (sportskog) druženja doživjeli su u prepunom klubu Arsenal koji će mnogima ostati u sjećanju kao podsjetnik na nezaboravno iskustvo sudjelovanja na Croolimpijadi. “Malo nas je al nas ima”, “Srce vatreno” i ostale navijačke uspješnice, kao prigodne glazbene podloge, kotrljale su se s jezika rijeke sportaša ogrnutih u simbole svojih država i spremnih uveličati drugu po redu svehrvatsku feštu. Nakon spontanog defilea Poluotokom, skupine s pet kontinenata polako su se slijevale u Arsenal.
Rasplesani Nizozemci
Jure Strika, prvo ime organizacije i ravnatelj HSI, stajao je pored pozornice pazeći da i posljednji detalji Igara prođu u najboljem redu. Kada se uvjerio da je sve spremno za dodjelu, dao je znak voditeljima koje je čekao nimalo lak zadatak iščitavanja imena svih slavodobitnika. Praćeni gromoglasnom podrškom cijelog kluba, jer, ipak su sve medalje osvojili Hrvati, najprije su prozvani boćari. I tako redom. Uz odličja dodjeljivana od strane predstavnika Kongresa, voditelja reprezentacija i Marijana Klanca u ime Hrvatskog olimpijskog odbora, svi su dobili svojih pet minuta. Pet minuta ispred znatiželjnih objektiva bila im je još jedna simbolična nagrada za znoj proliven na borilištima u Zadru i Posedarju.
U mnoštvu različitih koreografija najviše se istakla narančasta nizozemska “gusjenica” koja je, putem do pozornice, izazvala ovacije u Arsenalu. No tu njihovoj točci nije bio kraj. Malonogometaši iz zemlje tulipana broncu su nastavili proslavljati zaraznim plesom čija je izvedba navukla osmijeh na lica i onih najozbiljnijih.
– Šteta što nije bilo plesnog natjecanja, Nizozemci bi sigurno uzeli zlato – dobacio je netko.
Rekorder Čulina
Protokol je predvidio da se svi dobitnici odličja popnu na pozornicu, stoga se program pomalo odužio, a Arsenal razvodnio. Ipak, ne toliko da u zasjeni odličnu zabavu. Uostalom, trebalo je još pozdraviti najbolje pojedince igara – plivače. Sa sedam zlata Luisa Radaić pomela je žensku konkurenciju u bazenu, a najuspješniji od svih bio je Josip Čulina. Posedarac s adresom u njemačkom Mainzu na vrat je objesio čak 11 medalja (sedam zlata).
– Nisam se baš nadao da ću biti ovako dobar. Presretan sam s postignutim, no još me više veseli povratak u Zadar, za mene najljepši grad na svijetu. Ove su igre pun pogodak i nadam se da ću i sljedeći put imati priliku sudjelovati – kratko će oduševljeni Čulina. Nakon njega, na pozornicu će se popeti stolnotenisači, rukometaši, tenisači, vaterpolisti… Iako naizgled jednoličan, scenarij dodjele grijao je dlanove sportaša i njihovih delegacija sve do pola noći. Nastup DJ-a potom je označio kraj službenog dijela programa, ne i druženja koje se nastavilo u brojnim zadarskim klubovima. “Jedva čekamo povratak u Hrvatsku. Nadamo se da se opet vidimo u Zadru” – gotovo jednoglasno, poručili su sudionici drugih Igara.
Strikin velik posao
– Hrvatski svjetski kongres organizator je manifestacije, no može se reći da je 95 posto posla napravio jedan čovjek – ravnatelj Igara. On se zove Jure Strika. Svi mi radimo na Igrama i doprinosimo koliko možemo, no mi ne živimo u Zadru, ne živimo u Hrvatskoj, tako da je glavnina organizacije i bezbroj detalja palo na Strikina leđa. Ovim putem želio bih mu se zahvaliti na svemu – istaknuo je Franjo Pavić, glavni tajnik HSK.
Uistinu, dobri duh Igara bio je sveprisutan gotovo na svim borilištima. Kada je trebalo postaviti neko pitanje vezano za program novinari su tražili Strikin broj, isto kao i glavnina od 2.500 sudionika (sportaši, delegadije…). U inat nerazumijevanju struktura i skromnim sredstvima kojima je raspolagao, na kraju se može reći da je Jure Strika napravio velik posao.
Ponovno u Zadru?
Tijekom Igara bilo je dosta govora o preseljenju Croolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski, ili grad u Hercegovini. Najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene ove godine. Interes su tako pokazali Split, Šibenik i Međugorje. Ipak, kada je sve završilo, organizatori su poručili da žele ponovno pokušati u Zadru. Kažu, Krševanov je grad idealan za takvo što. Od odlične prometne povezanosti, infrastrukturnih uvjeta, blizine mora, klime, ljudi… Uz malo veće razumijevanje vladajućih struktura izvjesno je da će Jedno srce (moto ovogodišnjih igara) za tri godine opet kucati u Zadru. A u slučaju drugačijeg scenarija, domaćinu prvog i drugog izdanja ostat će tek uspomena i žaljenje za propuštenom prilikom. “Gdje ćeš naći bolje i jeftinije reklame za Zadar i Hrvatsku?” – podvukao je jedan od natjecatelja.

Suradnja s Hrvatskim plivačkim i nogometnim savezom

Sjajni rezultati Luise Radaić i Josipa Čuline nisu prošli nezapaženo u Hrvatskom plivačkom savezu koji je izrazio želju da dvoje perspektivnih sportaša ubuduće plivaju pod hrvatskom zastavom. Slično zanimanje pokazao je i Hrvatski nogometni savez pod čijim su povećalom bili nastupi australskih nogometašica.
– Dogovorili smo stratešku suradnju s HPS-om koji je prepoznao potencijal dijaspore. Za sljedeće Igre obećana nam je logistička pomoć u organizaciji, a nadamo se da bi Luisa i Josip, kada dođe vrijeme, mogli i nastupati za Hrvatsku.
Savez će pratiti njihove rezultate i razvoj, pratit će ih u sljedećih godinu, dvije, nakon kojih ćemo dobiti konkretan odgovor. Za sada, oni su još uvijek premladi i možda bi ih bilo kontraproduktivno odvojiti od svojih domova i odličnih uvjeta koje tamo posjeduju. Pored plivačkog, ostvarili smo i odlične kontakte s nogometnim Savezom. Primjerice, izbornik ženske reprezentacije došao je pogledati finalnu utakmicu između Australije i tima HSI. Želio bih naglasiti da su HSI odlična platforma za suradnju sa svim hrvatskim sportskim savezima te da ovim putem pozivamo sve zainteresirane. Da nije bilo Igara, za neke od najperspektivnijih sportaša iz dijaspore vjerojatno se ne bi ni čulo – istaknuo je Danijel Lučić, koordinator HSK za sportaše iz Europe.

O igrama

JURE STRIKA, RAVNATELJ IGARA:
Idemo dalje
– Hrvatske svjetske igre sada su činjenica. Nisu se održale samo jedan put i pale u zaborav. Bez obzira na sve poteškoće koje smo imali u organizacijskom smislu, možemo reći da se projekt učvrstio i da ide dalje. Sretni smo da je sve dobro završilo, a najviše nas veseli zanimanje sudionika koji su izrazili želju da sudjeluju i na trećim Igrama.
FRANJO PAVIĆ, GLAVNI TAJNIK HRVATSKOG SVJETSKOG KONGRESA:
Računali smo na veću pomoć
Grada i Županije
– Računali smo na veću pomoć Grada i Županije u organizaciji drugih Igara. Trebamo uzeti u obzir teške financijske uvjete koji vladaju svugdje u svijetu, a ne samo u Zadru, ali i nadati se da će na sljedećim igrama Grad pomoći kao što je to radio i 2006. godine. Ovaj put smo uspjeli izgurati, no smatram da bi se susreti Hrvata iz 24 zemlje trebali dočekivati s više senzibiliteta. Naime, radi se o besplatnoj promidžbi grada Zadra koja ovaj put nije naišla na previše razumijevanja.