Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Moja Stoše na putu od Foše do Atlantide

25.09.2011. 22:00
Moja Stoše na putu od Foše do Atlantide


Svi likovi reflektiraju mentalitet prošlosti pretočen u suvremenost u polemici s nekim trajnim ljudskim kušnjama i osobinama: kako osigurati materijalnu egzistenciju, pošteno ili nepošteno, radom ili neradom, moralno ili nemoralno; tu je opsjednutost vlašću i kako je zadržati pod svaku cijenu – prof. Živko Nižić


Stoše od Foše iliti Kate Kapuralica izvedena je dosad osam puta u Zadru, gostovala je i na drugim kazališnim daskama, a predstavu je u Zadru pogledalo više od četiri tisuće ljudi. Više nagrada dodijeljeno je u raznim kategorijama, a gledano unatrag desetak godina, a i više, riječ je o najizvođenijoj domaćoj predstavi. Potaknuti tim uspjehom u HNK Zadar odlučili su nastaviti igru Stoše od Foše, a za autora je odabran, logičnim slijedom, prof. dr. sc. Živko Nižić,  osoba koja se pobrinula za adaptaciju prve predstave.
– Svakako treba reći da je inicijator cijele te ideje koja je imala veliki uspjeh kod publike i kritike adaptacijom ravnatelj HNK Zadar Renato Švorinić koji me oko toga angažirao i ponudio da pokušam produžiti život tom sklopu novim odgovarajućim tekstom. U tome smo i on i ja osobno imali veliku podršku svih protagonista, a posebice je poticajno djelovala naša dramska prvakinja Jasna Ančić, kazuje nam prof. Nižić. Očekivao je da će predstava dobro proći, ali je zapravo, ističe, sve prošlo i puno bolje od njegovih očekivanja. Napominje kako je svaka predstava velika neizvjesnost, te kako puno faktora utječe na uspjeh.
– Adaptacija pokazuje da se žitelji Zadra vole osvrnuti natrag u vlastiti identitet i povijest. Povezala se paradigma sjećanja i aktualna situacija, ističe prof. Nižić. „Od Foše do Atlantide (moja Stoše)” novi je tekst naslonjen na prošlogodišnju adaptaciju Stullijeve „Kate Kapuralice” u „Stošu od Foše”.
– Naime, preuzet je dijalektalni (zadarski) jezik adaptacije i u novom tekstu  distribuiran istim likovima s jednakim psihosociološkim osobinama. Tu su ponovno Stoše, Šime, Perka, Venci i drugi, te dva nova lika, Dora de Pan i Stanko koji govore književnim jezikom, a svi reflektiraju mentalitet prošlosti pretočen u suvremenost u polemici s nekim trajnim ljudskim kušnjama i osobinama: kako osigurati materijalnu egzistenciju, pošteno ili nepošteno, radom ili neradom, moralno ili nemoralno; tu je opsjednutost vlašću i kako je zadržati pod svaku cijenu; kušnja vjernosti pred koju je stavljena Stoše; što se krije u kutiji Dore de Pan; može li nas spasiti samo nova mana s neba… Sve je to uvijeno u plašt obojen lokalnim zadarskim mentalitetom i jezikom koji još u slabijem manje čujnom dijelu kontrapunkta uljepšava melodiju muke našega svaskodnevnoga preživljavanja i ambicija. Tekst sve to latentno mistificira uz pomoć Talije kod većine likova (komika), ali i ozbiljnih paradigmatskih razmišljanja utkanih u monolozima Stoše kad joj „tentacjun” razdire dušu, „privarit” ili „ne privarit”, kad se pretvara u zadarsku (otočku) Penelopu. Prividno lokalni mentalitet s univerzalnim trajno ljudskim problemima prožet je biranim intertekstualnim zahvatom od grčke mitologije i mediteranskih strasti do Shakespeareovog Hamleta i njegovih sjevernjačkih dvojbi na Šimin način. Intertekstualnost (posudbe) odnosi se na vrlo poznate sadržaje i komplekse lako prepoznatljive većini čitatelja ili gledatelja. Sam je kraj duboko uronjen i u suvremenost, a u katarzi je i neka vrsta oniričke nemoguće solucije za naše snove i aspiracije, otkrio nam je prof. Nižić.
Predstavu financiraju Ministartvo kultute i Grad Zadar, a trebala bi biti izvedena u veljači iduće godine.


Knjiga o “Stoši od Foše”




Osim što je Stoša od Foše dobila svoj nastavak, tekst prve i druge predstave uskoro bi trebao biti ukoričen.
– Tekstovi su u postupku objavljivanja u knjigu čiji će izdavači biti zajedno Sveučilište u Zadru i HNK Zadar. Sva tri recenzenta, kako sam upoznat, dali su vrlo pozitivno mišljenje o tekstovima pa se nadam da ćemo prije premijere „Od Foše do Atlantide (moja Stoše)” imati i promociju knjige, kazao je prof. Nižić. A recenzenti knjige su Jasna Ančić, dr. sc. Robert Bacalja i dr. sc. Irena Marković.


Zadar nema svojih tekstova


Renato Švorinić, ravnatelj HNK Zadar, ističe kako je u Zadru dosad nedostajalo domaćih plodnih dramaskih pisaca.
– Zadar nema svojih tekstova. To je ono što je Luko Paljetak radio i radi u Dubrovniku, ili Vanča Kljaković u Splitu. Ovo je nedostajalo Zadru, a kamo sreće da smo imali svoj vlastiti ansambl i vlastite tekstove prije 40-ak godina, kaže Švorinić. Prof. Nižić ističe kako je riječ o novoj dodatnoj aktivnosti kazališta, da bude ne samo mjesto gdje će se igrati, već i stvarati tekstovi.