Foto: Ana GRGAS
Kada sam probala proizvodnju moj prvi sir obitelj je pojela u trenu. Tada sam donijela čvrstu odluku da ću svakog dana raditi po dva sira i tako je i bilo. Ukupno sam izradila oko 200 kg što sira i base i sve smo mi to pojeli i podijelili s prijateljima, a ja sam kroz tu proizvodnju stekla dobro iskustvo pa od iduće godine idem u ozbiljniju proizvodnju, kaže nositeljica OPG-a Silvija Brajnović
Kada nas potreba, želja ili jednostavno put usmjeri u Kruševo, prva asocijacija je put Karina i Obrovca, a onda skretanje lijevo prema sridi sela i dalje prema Klancima, Bekeljašima i još nekoliko kilometara do najudaljenijih Vrkića. No, namjeravate li prema Brajnovićima, malo tko će znati reći gdje je taj zaselak, a još manje vas usmjeriti. Zašto je to tako odgovor je: zato što je taj zaseok potpunoma fizički odvojen od svih drugih zaseoka Kruševa, što je u nj život došao tek prije dvije godine i zato što je u zaseok najjednostavnije doći putem prema Medviđi i Zelengradu. Tek duboko u Zelengradu, naspram kuća Gagića putokaz je Brajnovići. Veoma uska, krivudava i pod veoma visokim nagibom cesta dovest će vas u Brajnoviće.
Tri generacije pod istim krovom
Na kraju puta tri su obiteljske kuće, jedna na pol obnovljena, jedna polu čitava i od jedne tek hrpa rukom oblikovanog kamena. Odmah po ulasku u dvor dočekuju vas barem dva od šest lijepo njegovanih i dobro naklonih pasa pa iako su svi odreda križanci posjeduju fenotipske oznake kavkaskog ovčara, njemačkog i hrvatskog ovčara, tornjaka i dr., a koji će vas ljupko dopratiti do stepenica, koje vode na obnovljeni dio kuće. E, tu je tek srdačan i nadasve veseo susret i ne znaš je li ugoda od razigrane vatre u kaminu ili od srdačnih i nasmijanih lica: Mateje (11 g.), Frane (10 g.), Lucije (6 g.), Klare (3 g.), mame Silvije Brajnović, rođ. Šestan ( 30 g.), oca Mile (40 g.), a tu su i did Šime i baba Jeka, striko Nikola i tetka Zorka.
Svi oni rado žive u Brajnovića zaselku, ponajprije zbog neodoljive četvorke unučića i nećaka, a onda zbog iskonski netaknute prirode u kojoj se može čuti tišina. Silvija će odmah napuniti stol delicijama koje je sama pripremila, kozji sir, basu, kruh ispod peke, sok i liker od drenjina. S komadom vrućeg kruha i nekoliko feta sira idemo prema kozama. Dovoljan je jedan Milin zvižduk i stado od 60-ak koza već hrli prema njemu, ali odmah reagiraju i psi, jednostavno se otimaju oko Mile. Upravo zahvaljujući njima Mile nema velikih šteta od predatora, iako su upadi vukova vrlo česti, uspiju dohvatiti tek jednu, a najviše dvije koze.
– Ma, i jedna nam je puno, ne zbog materijalne štete već zbog emocionalnih razloga. Svi smo jako vezani za njih, svaka ima svoje ime, a svako od nas svoje ljubimice, a prihvaćaju i nova lica pa ne čudi kada naši bližnji rođaci i drugi posjetitelji vole dio vremena s njima provesti na ispaši, kaže Silvija Brajnović.
Silvija je inače nositeljica OPG-a u Upisniku poljoprivrednika, rođena u Zemuniku, sa završenom Srednjom poljoprivrednom školom pa iako hortikulturnog usmjerenja opredijelila se za kozarstvo, a ove godine počela je prvi put i proizvodnju sira.
– Kada sam probala proizvodnju moj prvi sir obitelj je pojela u trenu. Tada sam donijela čvrstu odluku da ću svakog dana raditi po dva sira i tako je i bilo. Ukupno sam izradila oko 200 kilograma što sira i base i sve smo mi to pojeli i podijelili s prijateljima, a ja sam kroz tu proizvodnju stekla dobro iskustvo tako da od iduće godine idem u ozbiljniju proizvodnju, kaže Silvija dok reže posljednji sir izrađen za ovu sezonu.
Poteškoće s obnovom
Iako njihova zadovoljna lica otklanjaju sve sumnje, ipak ih pitam kako im se sviđa život na osami, nedostaje li im ikada buka grada, shoping u trgovačkim lancima i druge pogodnosti koje pruža grad. Ne, nikako, svi su složni kao jedan, ali najviše iznenađuju najmlađi, jer svi su rođeni u Zadru. Mateja i Frane već su pohađali i školu u Zadru, a onda odjednom u zaseok na kraju puta. Pa nije baš odjednom, hitro reagira Mile i donosi hrpu, mislim 50-ak povratnica preporučenih pošiljki raznoraznim institucijama tijekom desetak godina, koliko je trajalo ishođenje potrebite dokumentacije za obnovu dijela obiteljske kuće.
Mile, veteran Domovinskog rata, uključen u rezervnu policiju 1991., potom u HV pa pričuvni policajac strpljivo je godinama vodio osobnu bitku, a sve iz 15 m2 hotelske sobe Iža.
– Izdržao sam zahvaljujući silnoj želji za povratkom na rodno ognjište i velikoj podršci supruge, premda ni njoj nije bilo nimalo lako u skučenom prostoru s četvero nejačadi, kaže Mile i pomalo mi postaje jasno zašto djeca ne dvoje kada niti malo ne žale za gradom, dapače, ljuti ih i pomisao na grad. Slično mališanima reagiraju i najstariji, did i baba. Godinama je did bio gastarbajter u Njemačkoj, stekao i mirovinu i više nego bilo što na svijetu želio bi ostatak života provesti s unučadi u rodnom Kruševu. Ali i on kao i sin mu Mile ima isti problem.
Vizija dida Stipe
– Nikad dosta dokumenata za obnovu mog dijela kuće. Baba i ja smo ovaj puta čvrsto odlučili, vraćamo se u Njemačku samo toliko da spakiramo stvari i, eto, nas nazad, makar boravili u jednoj prostoriji dok nam se ne smiluju. Kad je njih šestero moglo biti deset godina u jednoj sobi, možemo i nas dvoje. Ma mi vam se ovdje preporodimo, ovaj zrak, ljepota prirode, koze i sir i kiselo mlijeko, oduševljeno priča Šime kao da je prvi put u zaseoku i već ima gotov plan kako će povećati stado koza i urediti obiteljsku siranu.
Ovom idejom oduševljena je Silvija, ja također, jer o tome razgovaramo od prvog obilaska gospodarstva, tim više što postoje svi preduvjeti pa i gospodarski objekt koji bi se vrlo jednostavno i uz manju investiciju mogao prenamijeniti u malu obiteljsku siranu. Kada bismo u sklopu sirane imali i kušaonicu s prodajom, bila bi to i izvrsna turistička destinacija u sklopu ruralnog turizma, a za obitelj Brajnovića dugoročno rješenje opstanka u ruralnom prostoru. Bojim se da uslijed promijenjenih ekonomskih uvjeta i modernizacijskih procesa, stanovnici sela i ruralnog prostora nisu više usredotočeni samo na lokacijske elemente ruralnog prostora kao što su: dovoljne površine poljoprivrednog zemljišta (pašnjaci), blizina vode, cestovna povezanost te osiguranje egzistencijalnih životnih potreba već su kao i stanovnici gradova usredotočeni na obrazovanje, zapošljavanje, uključivanje u kulturni i javni život, tržište kapitala i sl. te da Brajnovići neće izdržati sav taj pritisak i da bi mogli odustati kao što je to bio slučaj s mnogim mladim obiteljima. Jer, danas se od ruralnog prostora puno toga očekuje: da u njemu živi što više stanovnika, da se odvija poljoprivredna proizvodnja, kvalitetno živi, da se zadovolje ekološki uvjeti, da se zadovolje tržišne uvjete, da selo sačuva svoje specifičnosti i td. No, pitaju se Brajnovići, mladi uzgajivač koza Goran Zrilić i obitelj Vedrane Rogić iz Popovića, obiteljsko gospodarstvo Siniše i Žarka Milića iz Bogatnika itd., je li realno sve to očekivati i mogu li se svi ti zahtjevi istovremeno ispuniti?
STRATEGIJA RURALNOG RAZVITKA
Ruralnom prostoru pridaje se velika pažnja i značaj te su u svrhu ostvarenja strategije ruralnog razvitka RH definirani i strateški ciljevi i Mjere za razdoblje od 2007. – 2013. godine: izgradnja institucionalnog okruženja koje potiče poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima i stvaranje uvjeta za povratak i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima; povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima ( proizvodnih, prerađivačkih i uslužnih djelatnosti); zaštita i očuvanje kulturnog naslijeđa; održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša i trajno poboljšanje učinkovitosti rada komplementarnih – suradnih institucija u funkciji ruralnog razvitka.
Mjere za provedbu strateških ciljeva u području razvoja poduzetništva uključuju sve strateške ciljeve, a posebno povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, turizam, malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, uslužne djelatnosti i dr.).
najnovije
najčitanije
Zadar
GUŽVE
Prometne gužve u Zadru frustriraju pojedince: ‘Nekad iz škole idem 15 minuta kroz raskrižje…’
Svijet
NOVI PROPISI
Uskoro zabrana pakiranja u plastiku voća i povrća lakšeg od 1,5 kilograma, dolazi kraj i PFAS kemikaliji u proizvodima
Hrvatska
SJEDNICA VLADE
Plenković o kupnji Rafalea: “Naša obrambena sposobnost dignuta je na razinu kakvu nikad nismo imali”
Županija
SJAJAN REZULTAT
Učenica iz Obrovca državna prvakinja iz povijesti: ‘Još sam u šoku i ni sama nisam svjesna…’
Košarka
NBA liga
Stephen Curry dobitnik nagrade Jerry West, drugi je DeMar DeRozan
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Zadar
legendarni veslač